Szijjártó o migracijama: Milanović je Mađarsku uspoređivao s najgorim diktaturama samo zato što smo štitili našu granicu, a pogledajte sada stav EU

Prijeti li nam migranstka kriza poput one 2015. godine, kako gleda na politiku EU-a koja sve više nalikuje mađarskoj anti-imigracijskoj politici, što očekuje od novog predsjednika Zorana Milanovića i kako se Mađarska nosi s koronavirusom, u Intervjuu tjedna Media servisa otkrio je mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjártó. S ministrom je razgovarala Andrea Barać.

Szijjártó tvrdi da je, izuzev nekoliko tisuća migranata na grčko-turskoj granici, na Zapadnom Balkanu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i BiH još 120 do 150 tisuća migranata. Tvrdi da je današnja situacija i te kako usporediva s krizom prije pet godina. Prije nekoliko dana razgovarao je s grčkim kolegom ministrom i, kao zemlja koja ima iskustva s valom ilegalnih migranata, poručio mu da se moraju čvrsto postaviti i da je njihova dužnost čuvati vanjsku granicu EU-a. Prije nekoliko dana razgovarali su i mađarski premijer Orban te turski predsjednik Erdogan, koji je upozorio Mađare da će pustiti migrante prema Europi. Jesu li to shvatili kao upozorenje ili prijetnju?

– “Otvoreno su razgovarali o tome, rekli su nam i prilično sam siguran da su svima rekli da imaju dvije opcije, jednu da se stvore uvjeti u Siriji kako bi omogućili Sirijcima i drugima da se vrate kući, a ako to nije moguće da će otvoriti granice. Svi su znali da se ovo sprema i da budem iskren ne shvaćam zašto međunarodna zajednica nije više podržala Tursku u stvaranju sigurnih zona u Siriji kako bi se Sirijci tamo i vratili”.

Odluku turskog predsjednika ne smatra ucjenom, nego tvrdi da je otvaranjem granica pokazao da je ozbiljan, ali se pita zašto se europski čelnici čude. Ističe da su imali pet godina da izgrade infrastrukturu pomoću koje bi se obranili od ilegalnih migracija. Podsjetio je da su mnogi Mađarsku kritizirali kada je 2015. postavila žice na granice, angažirala vojsku, a danas Europska unija vodi sličnu politiku i traži iste poteze od Grčke. Na pitanje smatra li to kao veliki uspjeh Mađarske, da je očitala lekciju Europskoj uniji, odgovorio je:

– “Situacija je loša, tako da ne možete govoriti i biti sretni oko toga. Ono što ja znam, to je da se pozicija koju smo zastupali od samog početka krize pokazala kao ispravna. No mi smo u politici i živimo u stvarnosti, tako da znamo da ovo nije svijet u kojemu se nekome daju zasluge samo zato što ste bili u pravu. Nitko nije prepoznao da smo bili u pravu 2015. godine, osim Mađara, što je za nas najvažnije.

Jedan od onih koji je kritizirao Mađarsku anti-imigracijsku politiku bio je i hrvatski predsjednik, tada premijer, Zoran Milanović.

– “Govorio je o Mađarskoj na vrlo neprihvatljiv način uspoređujući nas s najvećim diktaturama 20. stoljeća samo zato što smo zaštitili našu granicu. Pogledajte sada stav europskih čelnika, svi oni kažu da moramo zaštititi vanjsku granicu Unije. Bilo bi sjajno da su u posljednjih 5 godina ti isti čelnici donijeli odluke kojima su zaista mogli zaštititi vanjske granice Europe. Ali oni te odluke nisu donijeli”.

Budući da je Milanović voljom naroda postao predsjednik, kaže, Mađarska nema druge opcije nego da tu volju poštuje.

– “Mi smo zainteresirani za doborsusjedske odnose. To je prirodno. Ako pogledate povezanost naših naroda i poslovne veze, mi političari to ne smijemo upropastiti. To bi morao biti interes i vašeg predsjednika da gradi dobre odnose s Mađarskom. Znamo što se dogodilo u prošlosti, ali zbog interesa naših zemalja spremni smo i otvoreni za suradnju. Stoga se nadamo se da će Milanović pristupati ovim problemima racionalno i zdravorazumski”.

Hrvatske granice čuva 6.500 tisuća policajaca. Nije htio odgovoriti je li to dovoljno. Ističe da vanjsku politiku formiraju na način da respektiraju druge zemlje i da ne daju savjete.

– “Mi smo potrošili više od 1,2 milijarde eura na zaštitu južne granice. Izgradili smo dvije linije ograda, rasporedili smo vojsku, trupe i ne mogu prosuditi je li 6.500 policajaca dovoljno ili ne. Dogovorili smo se s hrvatskom Vladom da vanjske granice, uključujući hrvatske i mađarske vanjske granice, treba zaštititi”.

Sutra će se u Zagrebu održati izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova članica EU-a. Izjavio je da je jako frustrirajuće što ne postoji zajednički stav EU-a i NATO-a oko sustava azila. Očekuje li sutra mogući dogovor oko novog sustava?

– “Ovo pokazuje da će sutra biti komplicirano i da nas očekuje teška debata. Znate da neke zemlje imaju različita mišljenja. Ja znam sljedeće – ako Europska unija ne bude govorila o migracijama izravno i jasno, problemi s migracijama će se nastaviti. Ako ne kažete vrlo jasno da je jedini način da se dođe u Europu legalno i da nitko neće ući ilegalno, sve drugo će uvijek biti interpretirano u glavama onih koji žele doći kao poziv”.

Suzavci, oružje na granicama, žene i djeca izgladnjela na graničnim prijelazima…no ipak u tome svemu ne vidi kršenje ljudskih prava, jer kaže, zakon je jasan oko toga tko su izbjeglice, a tko ilegalni migranti. Objašnjava da je pravno gledano izbjeglica osoba koja bježi iz svoje zemlje u kojoj je, primjerice rat, u najbližu sigurnu zemlju i tamo se zadržava privremeno. Stoga borbu protiv ilegalnih migranata na ovaj način, smatra čistim sigurnosnim pitanjem.

– “Ne vidim razlog zašto bi ikome bilo dozvoljeno da prijeđe niz sigurnih zemalja, jer prema definiciji nikoga ne mogu smatrati izbjeglicom, ako dolazi iz sigurne zemlje”.

Nije htio odgovoriti na pitanje koga smatra odgovornim za trenutnu situaciju ,Tursku ili Rusiju zajedno s Basharom al-Assadom, nego je ponovio da je EU propustila osigurati samu sebe i dovela se u situaciju da ovisi o nekom trećem.

– “Kako to mijenja stvari ako kažemo tko je pogriješio. Mi patimo. Moramo stvoriti situaciju u kojoj nećemo patiti. Često čujem da je morske granice komplicirano štititi. Komplicirano jest, ali nije nemoguće”.

Druga, globalna prijetnja je koronavirus. Mađaraska je jučer zabilježila prva dva sluačaja infekcije ovim virusom. Szijjártó tvrdi, teško je zaustaviti epidemiju kada ste u zemlji koja je u Schengenu, gdje su granice otvorene, i da je nemoguće živjeti u izolaciji. No ističe, reagirali su vrlo brzo. Operativno tijelo je 24 sata na dan u pogonu, zaraženi studenti su u izolaciji, vrše se nadzori na granicama, slično kao i u Hrvatskoj. A strahuje li od negativnih posljedica na gospodarstvo?

– “Kada kineska ekonomija pati, znači da će imati utjecaja na globalnu ekonomiju, tu nema sumnje. Zato sve vlade moraju razmotriti konkretna rješenja da bi umanjile negativan utjecaj na njihovo gospodarstvo. Nije uopće pitanje mislim li ja da će utjecati na globalnu ekonomiju, sigurno da hoće”.

Facebook Komentari