N1 istraživao kako je šef HGK-a dobio diplomu s fakulteta sumnjivog i banjalučkim vlastima

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje kažu da je u posljednjih 15 godina priznato 24 tisuće 727 inozemnih diploma od čega čak 62 posto čine diplome iz BiH. Iz Republike Srpske priznato je 837 diploma što čini 3,38 posto od ukupnog broja.

“Jedino mjesto gdje smo slali, a odbija se provjera diploma je Republika Srpska. I kako ćete sada reagirati? Prije svega, neće biti zapošljavanja nikoga u sustavu odgoja i obrazovanja tko je nositelj takve diplome”, rekla je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja. Tragom ove prijetnje – krenuli smo u istraživanje. Koliko zapravo diploma postoji iz Republike Srpske koje je pak Republika Hrvatska priznala, na koji su način stečene i zašto RS odbija provjeriti njihovu autentičnost?

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje brzo stiže odgovor da je u posljednjih 15 godina priznato 24 tisuće 727 inozemnih diploma od čega čak 62 posto čine diplome iz BiH. Iz Republike Srpske priznato je 837 diploma što čini 3,38 posto od ukupnog broja, piše N1.

Hrvatski građani najčešće su na fakultete u Republiku Srpsku odlazili kako bi se obrazovali u dva područja.

Pola diploma je s područja ekonomije i prava, fakulteti sumnjivi i vlastima Republike Srpske

Gotovo pola priznatih diploma iz RS dolazi s područja ekonomije i prava. Agencija za znanost i visoko obrazovanje odgovorila je N1 televiziji kako su čak 323 diplome s područja ekonomskih znanosti te još 81 diploma iz područja prava.

Fakulteti iz RS s kojih najčešće u Hrvatsku dolaze diplome su privatni fakulteti u Banja Luci. S Univerziteta za poslovne studije priznate su 272 diplome, a s Panevropskog univerziteta Apeiron 141 diploma.

Priča ne bi bila sporna da, istražujući diplome iz RS nismo došli do informacije kako su upravo ta dva fakulteta vrlo sumnjiva čak i vlastima Republike Srpske, piše N1.

“Mi imamo ovdje neke univerzitete, fakultete kojima su dani certifikati ranije, koji su filovali lažne diplome. Primjerice Univerzitet za poslovne studije, pa i Apeiron? Da, oni moraju da snose odgovornosti i ja sam za to da se taj Univerzitet odmah zatvore i svi oni koji su učestvovali u tome da budu podložni krivičnom gonjenju”, kazao je Milorad Dodik, srpski član predsjedništva BiH.

Na prozvanim fakultetima tvrde da sve rade po propisima.

“Na otvaranju fakulteta je bio Milorad Dodik, fakulteta za novinarstvo i komunikologiju u onoj drugoj zgradi. Predsjednik Milorad Dodik zna o ovome Univerzitetu sigurno sve, zna i o Radovanu Klincovu. On sigurno to zna, pa ljudi moji, nije grad Banja Luka velegrad, Moskva, sve je to tu, i sve je transparentno”, govori Radovan Klincov, rektor i vlasnik UPS-a.

“Gospodin Klincov je čovjek koji je prekršio Zakon i zato će morati da odgovara”, rekao je Dodik.

Jer je upravo na ovom Univerzitetu krajem prošle godine poništena diploma šefu sigurnosno obavještajne agencije BiH. Unatoč poništenoj diplomi, na funkciji je ostao.

“On je s višom školom upisao još naknadno dvije godine koliko mu je trebalo za stjecanje diplome visokog obrazovanja gdje smo utvrdili da nedostaje određena dokumentacija, da pojedine prijave čak nisu ni potpisane bez datuma, da mu je kao strani jezik priznat latinski, što, složit ćete se sa mnom, nije baš logično”, komentirala je Dušanka Makivić, prosvjetna inspekcija RS.

A ovo je tek početak nelogičnosti naše priče.

Godine 2007. poništeno je 169 diploma s Panevrospkog univerziteta Apeiron

Agencija za znanost i visoko obrazovanje u posljednjih 15 godina priznala je 141 diplomu s Panevrospkog univerziteta Apeiron u Banja Luci. Zanimljivo, prvi zahtjev za priznavanjem diplome stigao je 2007. godine u jeku afere s falsificiranim diplomama upravo s ovog fakulteta.

Te godine, podsjeća N1, poništeno je 169 diploma. Zatražili su razgovor s čelnim ljudima, međutim nisu se odazvali.

Javili su se nakon nekoliko dana tvrdeći da sve rade po propisima.

Prvi zahtjev za priznavanjem diplome s Univerziteta Apeiron došao je 2007. Iste te godine na tom fakultetu poništeno je 169 diploma. Što ste vi tada radili u tom trenutku, jeste li provjeravali stanje u susjednoj zemlji?

“U svakom trenutku kad neka diploma dođe mi odmah nakon toga, ako postoji sumnja da nešto nije u redu mi nazovemo Enic Naric ured odnosno njihov centar koji nama odmah kaže je li ta diploma vjerodostojna ili nije. Druga stvar, po našem zakonu mi moramo priznati, mi provjeravamo kod njihovih agencija koje su institucije reakreditirane, a koje nisu.. Nama je poznato da u susjednim državama ima puno problema u agencijama, one se čak ne zovu agencije, da se tamo osoblje trudi da to unaprijedi, međutim zbog stjecaja svih okolnosti, to je vrlo teško”, rekla je za N1 Jasmina Havranek iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

I vlasti entiteta Republike Srpske svjesni loše kvalitete obrazovanja pokušavaju provesti reformu. Entitetski ministar obrazovanja Srđan Rajčević kaže kako obrazovanje ne može biti samo biznis.

“Vjerojatno su pojedini shvatili odnosno osnivači tih ustanova vidjeli neke svoje biznis modele u tome svemu. Ja moram poručiti, visoko obrazovanje ne smije biti bazirano na bilo kakvom biznis modelu”, kaže Rajčević.

Dodik se ispričava zbog lažnih diploma

Prvi čovjek entiteta Republika Srpska u intervjuu za N1 doslovno se ispričao hrvatskoj državi zbog loše kvalitete obrazovanja spornih fakulteta.

“Ja se izvinjavam hrvatskoj državi što su eto iskorištene mogućnosti nekih njihovih državljana da na takav način pribavljaju diplome i mi ćemo ući u proces i sve ćemo to poništiti”, poručio je Dodik.

Jedan od visokopozicioniranih hrvatskih političara, i jedno od vodećih imena hrvatskog gospodarstva svoju je diplomu stekao upravo na Univerzitetu za poslovne studije. I to za samo jednu godinu. Zašto je po diplomu išao u Banja Luku Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, objašnjava stjecajem okolnosti.

Predsjednik HGK-a ima diplomu s Univerzitet za poslovne studije

“Vi morate znati da sam ja svo vrijeme radio, u međuvremenu sam bio i pomoćnik ministra, radio u velikim tvrtkama i privatno, sve sam radio uz rad, ali nije bilo mogućnosti upisati treću godinu, nastaviti studij što je bilo prije toga slučaj, dok se nije ukazala mogućnost da se negdje u inozemstvu može upisati razlika. Upisao sam tu razlikovnu godinu, završio sve čisto, možete provjeriti”, govori Burilović.

Njegovu diplomu N1 je posebno istražio u institucijama Republike Srpske koje su na njihov zahtjev provele pravu istragu.

“Meni je drago da je naš student uspješan privrednik ili osoba, i tako dalje. Bez obzira kakav je”, kaže Klincov.

Na zahtjev N1 reagirala je prosvjetna inspekcija Republike Srpske koja je nakon provjere utvrdila da je Burilović položio ukupno 11 ispita. Polagati ih je mogao kad god je htio. Njegov diplomski rad s N1 nisu mogli pročitati.

“Što se tiče diplomskih radova oni se čuvaju određeno vrijeme, postoji zakonska procedura, a nakon toga se i uništavaju”, kaže rektor UPS-a.

Dakle, Luka Burilović bio je pomoćnik ministra pa i predsjednik Uprave Sladorane, ali i član Nadzornog odbora Vupika pa i predsjednik Nadzornog odbora Veletržnice Opuzen prvo sa samo dvije godine visoke škole, a potom s dodatnom godinom na banjalučkom univerzitetu. Naknadno je upisao i Visoku poslovnu školu Višnjan gdje je stekao zvanje specijalista menadžmenta u turizmu.

Na diplomama banjalučkog Univerziteta i višnjanske škole predsjednik HGK-a temeljio je poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, pa je prošle godine tamo postao i doktor znanosti. Profesor Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže kako je praksa poput obrazovnog puta Luke Burilovića – dvojbena. Najviše stoga jer dio sveučilišta ne dozvoljava postidplomski studij bez završenog sveučilišnog studija, dok dio – poput osječkog – osobama bez sveučilišnog studija to dozvoljava.

Burilović je eto na osječkom Ekonomskom fakultetu to omogućeno iako ima specijalistički studij a ne i sveučilišni.

“Meni je žao da se upravo veliki broj ljudi stigmatizira što su svoje obrazovanje završili u nekim drugim zemljama, pogotovo u BiH ili Srbiji zbog evo nekih izoliranih, pojedinačnih slučajeva koji su očito do svojih diploma došli na neki nezakonit način, ja to svakako osuđujem”, kaže Burilović.

Na svom putu do doktorske titule – Burilović se dakle koristio prečicicama ali je sve radio po Zakonu, pa niti za RH niti za RS njegov obrazovni put nije sporan. Postavlja se, međutim, pitanje trebaju li se olako priznavati kvalifikacije sa fakulteta iz RS-a koje su pod znakom upitnika i tamošnjih vlasti?

Nakon što je Divjak zabranila zapošljavanje u školama s diplomama iz Republike Srpske, ostaje pitanje: Jesu li diplome sa spornih banjalučkih fakulteta koje nisu dovoljno dobre za zapošljavanje u školama – dobre za rad u drugim institucijama, primjerice ministarstvima, zdravstvu, bolnicama ili javnim poduzećima?, piše N1.

Facebook Komentari