Propao je prvi pokušaj dogovora o novom višegodišnjem proračunu Europske unije.
Razlike među željama i zahtjevima pojedinih zemalja za sada su se pokazale – nepremostivima.
Koliko će novca Hrvatskoj biti manje dostupno u novom europskom proračunu i pod kojim uvjetima? Može li se slomiti štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska koje u zajedničku blagajnu uplaćuju više nego što iz nje primaju – a uplate žele ograničiti na jedan posto bruto nacionalnog dohotka? Koliko će biti bolni rezovi u kohezijskoj i poljoprivrednoj politici?
Gosti Teme dana bili su državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac te profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.
U Bruxellesu nikakav dogovor nije postignut, očito su razlike između bogatijih i siromašnijih članica EU-a prevelike.
– Predsjednik Vlade je jasno rekao koja su stajališta i prioriteti. Želi se postići balans između tradicionalnih i modernih politika, ističe Brnjac.
– Tu je puno problema, ne samo zbog odlaska Velike Britanije. Rasprave oko proračuna nisu ništa novo, tu se najbolje zrcali politika, kako nacionalna tako i na razini EU-a. Pozicija proračuna te svih fondova jasno zrcali što je zapravo Europska unija. Ona je sve i ništa. Ona je integracija, organizacija, institucija, a država nije. Ona se pokušava iščitavati kao država i to putem proračuna, ističe Luka Brkić.
Može li se već sada predvidjeti koliko će manje novca dobiti Hrvatska?
– Mi ne samo da smo jedina država koja je koristila jedno programsko razdoblje, nego smo i jedina država koja u posljednjoj pregovaračkoj kutiji 2013. nije dobila dodatnih 10% na proračun. Već sada imamo dva paragrafa koja su vezana uz demografiju te područja za siromašne regije. Imamo dvije u Hrvatskoj koje su izričito stavljene u pregovaračku kutiju. Mi smo zapravo jednom nogom unutra. Sada su u tijeku pregovori, a treba pronaći balans.
Brkić dodaje da Hrvatska mora biti uspješnija po pitanju povlačenja sredstava iz EU fondova.
– Mi smo na 86% posto povučenih sredstava, a imamo isplaćenost od tridesetak posto, znači to sve raste, zaključuje Brnjac, piše HRT.
