Marka automobila koju voze često se povezuje s osobnošću i vozačkim sposobnostima vlasnika, pa su se uvriježili i stereotipi koji se vežu uz određene marke auta i tipove ljudi.
Tako se primjerice ne samo kod nas, već općenito, u automobilističkom svijetu stvorilo mišljenje kako su vozači BMW-a u prometu bahati i bezobzirni, a vozači Audija i Mercedesa tek nešto manje od toga, piše Jutarnji.
Premda duboke predrasude o sposobnostima i ponašanju vozača njemačkih premium marki nemaju nikakvo znanstveno uporište, količina sudara i incidenata u prometu vozača BMW-a, Mercedesa i Audija, ne privlači samo pažnju svih ostalih vozača i policije već je taj fenomen privukao i pažnju znanstvenika sa Sveučilišta u Helsinkiju u Finskoj.
Postavili su pitanje: zašto se čini da se vlasnici BMW-a i Audija često voze poput idiota? Da li ih automobil tjera da se ponašaju agresivno za volanom, ili su to specifične vrste ljudi privučene takvim automobilima, koji bi ionako kršili prometne propise? Njihova nova istraživanja sada daju neke odgovore po tom pitanju…
Jan-Erik Lönnqvist, profesor socijalne psihologije, ima ista zapažanja u prometu kao i mnogi drugi te mu se čini kako vozači Audija, Mercedesa i BMW-a više ignoriraju prometne propise i voze nesmotreno.
Lönnqvist je izjavio – “primijetio sam da su oni koji prolaze kroz crveno svjetlo, ne propuštaju pješake i uglavnom voze nesmotreno i prebrzo, često oni koji voze brze njemačke automobile.”
Prethodna istraživanja znanstvenika već su bila potvrdila kako vozači skupih automobila češće krše prometne propise, no taj se fenomen objasnio uobičajenom pretpostavkom da bogatstvo ima koruptivni učinak na ljude, što rezultira, primjerice, visokom potrošnjom i neetičkim ponašanjem u raznim situacijama.
Lönnqvist je sada tom pitanju pristupio iz drugog kuta postavljanjem pitanja: jesu li određene vrste ljudi privučene statusnim njemačkim automobilima bez obzira na njihovo imovinsko bogatstvo također i osobe koje će ionako kršiti prometna pravila?
Da bi dobili odgovore, istraživači su proveli istraživanje na finskim potrošačima. Ukupno 1892 vlasnika automobila odgovorilo je ne samo na pitanja o svom automobilu, navikama potrošnje i bogatstvu, već i na pitanja koja daju odgovore o njihovoj osobnosti.
Odgovori su analizirani pomoću psihologijskog modela “Pet faktora”, najčešće korištenog okvira za ocjenu osobina ličnosti u pet ključnih domena (otvorenost, savjesnost, neurotičnost, ekstraverzija, susretljivost).
Odgovori su bili nedvosmisleni: za egocentrične muškarce koji su argumentirani, tvrdoglavi, nesporni i neosjećajni, veća je vjerojatnost kako će posjedovati njemački automobil visoke klase poput Audija, BMW-a ili Mercedesa.
“Te osobine ličnosti objašnjavaju želju za posjedovanjem proizvoda visokog statusa, a iste osobine objašnjavaju i zašto takvi ljudi krše prometne propise češće od ostalih”, kaže Lönnqvist.
Ističe pritom da je novac, naravno, potreban za kupnju premium proizvoda, a zbog čega bogati ljudi češće voze statusne marke automobila. To su ljudi koji se često smatraju superiornima i žele to pokazati drugima.
No, jedan od potpuno neočekivanih rezultata bio je taj što su i drugi tipovi osobnosti poput” savjesnih”, također kupci njemačkih automobila visoke klase.
Ljudi s ovom vrstom ličnosti su u pravilu ugledni, ambiciozni, pouzdani i dobro organizirani. Oni vode računa o sebi i svom zdravlju te često uspješni u poslu.
“Poveznica se vjerojatno objašnjava važnošću koju pridaju visokoj kvaliteti. Svaka marka automobila ima specifičnu sliku, a vozeći pouzdan automobil šalju poruku da su i sami pouzdani “, objašnjava Lönnqvist.
Poveznica u istraživanju između savjesne osobine ličnosti i zanimanja za statusne automobile jednako je bila zastupljena kod muškaraca i kod žena, dok je kod ličnosti koja je koncentrirana samo na sebe, zanimanje za njemačke luksuzne automobile utvrđena samo kod muškaraca.
Lönnqvist nema jasan odgovor zašto je to tako, no vjeruje da je to zbog činjenice kako automobili jednostavno kao statusni simboli nemaju isti značaj za žene kao za muškarce.
Malo je znanstvenika dosad istraživalo potrošnju luksuznih proizvoda pomoću modela “Pet faktor”, ali Lönnqvist vjeruje kako bi još takvih istraživanja moglo dovesti do boljeg razumijevanja razloga koji stoje iza ovakve vrste konzumacije.
Dodao je: “Bilo bi sjajno da su potrošači imali druge, održive načine prikazivanja svog statusa, a ne površnu potrošnju luksuzne robe poput njemačkih automobila, koja često ima negativne posljedice” i dodao kako – “već primjećujemo kako vožnja električnim automobilima danas predstavlja pitanje statusa, a ne stvarnu brigu za okoliš, dok se SUV-ovi s visokim emisijama štetnih plinova među dobro potkoženima više ne smatraju cool.”, piše Jutarnji.
