Aleksić: Banke su u panici i posežu za nečasnim metodama

Ad

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić gostovao je u današnjem Novom danu gdje je komentirao najnoviju aferu vezanu uz ‘švicarac’.

Naime, prije nekoliko dana došlo je do nove afere u slučaju “švicarac”.

Raifeissen banka je tražeći PR agenciju za krizno komuniciranje od nje tražila i da utječe na Ustavni sud, objavio je portal Index. Guverner HNB-a odmah je najavio nadzor banke, a udruga Franak pozvala je DORH da se pozabavi njezinim poslovanjem.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je tako jučer izjavio da nije bilo nikakvih pritisaka na Ustavni sud nakon što je Raiffeisen banka (RBA) objavila da traži PR agenciju koja bi uz ostalo utjecala i na Ustavni sud u sporu oko ništetnosti ugovora o kreditima u švicarskim francima.

“Banke su u panici”

Oglasom RBA banke koja je od PR agencije tražila da utječe na Ustavni sud otvoreno je puno drugih pitanja, a to je iščekivanje dvije važne odluke Ustavnog i Vrhovnog suda vezane uz CHF kredite. Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić tvrdi kako su banke u panici, budući da Udruga Franak ima pravomoćnu presudu na temelju koje ljudi mogu dobiti svoj novac.

“Banke su u panici. Imamo pravomoćnu presudu na temelju koje ljudi imaju pravo dobiti svoj novac. I banke sada traže nove načine da izbjegnu plaćanje onoga što moraju platiti, a pritom primjenjuju i nečasne metode. Pritisak na sudove nije dopušten”, istaknuo je Aleksić.

“A oni čak u oglasu najavljuju, traže agenciju koja bi pritisnula sudove u smislu da rade za njih. Kako to drugačije protumačiti?

I nije to neka novost.”

Što se tiče odluke Vrhovnog suda, odluka bi trebala biti poznata krajem trećeg mjeseca, tvrdi Aleksić, a objasnio je i koja su tri temeljne zadaće, tj. pravna pitanja koja se postavljaju.

“Zakonski rok za odluku Vrhovnog suda je negdje krajem trećeg mjeseca, jer je u 12. mjesecu prošle godine pokrenut ogledni postupak. Rok da se o tome odluči je 90 dana. Ja sam podnio očitovanje”, istaknuo je Aleksić.

Vrhovni sud ima tri temeljne zadaće

“Vrhovni sud ima tri temeljne zadaće, tri pravna pitanja se postavljaju”, kazao je Aleksić.

“Prvo je pitanje ništetnosti CHF ugovora. Sud EU-a kaže da su ugovori ništetni, ako su oni ništetni, ništetan je aneks, dileme nema.”

“Drugo pitanje odnosi se na obeštećenja za konvertirane kredite. Ukoliko ugovor nije ništetan, onda se postavlja pitanje kako obeštetiti one ljude koji su konvertirali kredite. Kod ovih koji nisu konvertirali, sve je jasno, tu dileme nema.”

“I zadnje pitanje je ono zastare potraživanja, gdje je sudac Vlado Skorup sa Županijskog suda u Rijeci utvrdio da zastare potraživanja na temelju ništetnosti ne smije biti. Jer se time obezvrijeđuje institut ništetnosti, a sadašnji stav Vrhovnog suda jest da zastara potraživanja počinje od dana kada je nastupila ništetnost.”

Da su bile pametne i poštene banke bi već 2011. godine ponudile nagodbu
Na pitanje jesu li banke ikada ponudile nagodbu, Aleksić je rekao kako nisu, a kako bi nuđenje nagodbe bio pametan potez.

“Banke nisu nudile nagodbu, a da su bile pametne i uistinu poštene već su 2011. godine mogle ponuditi rješenje, barem za kamate.”

“Samo istočno od Slovenije se ugovorala takva kamatna stopa i banke dobro znaju da se nije mogla ugovorati takva kamatna stopa i one su već 2011. riješiti problem kamatne stope.

Međutim, 2011. nije bilo sluha od strane Vlade, tada je Martina Dalić bila ministrica financija. Ona je predložila one poznate ‘balon kredite’, to je bila jedna ponuda. Oni bi nas doveli u još veće probleme, bili bi još zaduženiji nakon par godina.”

Što se tiče uloge HNB-a, Aleksić smatra kako je Hrvatska narodna banka već 2011. godine trebala reagirati.

“HNB koja je regulator također je trebala – 2011. godine, kada smo otkrili da je kamatna stopa nepoštena – naložiti bankama da prestanu povećavati kamatnu stopu, da krenu primijenjivati početnu kamatnu stopu”, istaknuo je.

A što se tiče točne brojke onih koji u ovom trenutku u Hrvatskoj čekaju odluku o ništetnosti ugovora, Aleksić kaže kako se radi o 125.000 onih koji su digli ugovore u švicarskim francima.

“Svih 125.000 potrošača koji su digli CHF kredite čekaju odluku o ništetnosti ugovora. Odluka o zastarama potraživanje se odnosi i na euro, i na kunske, i CHF dužnike. Odluka o tome imamo li pravo na temelju konverzija donosi se samo na konvertirane dužnike i njih ima 55.000.”

“Pitanje iz oglednog postupka odnosi se na 55.000 obitelji i ljudi koji su konvertirali CHF kredite”, objasnio je Aleksić.

Zaključno je rekao što očekuje od nadzora HNB-a, kada govorimo o najnovijem slučaju koji se tiče RBA i PR tvrtke.

“Očekujem ‘tresla se brda, rodio se miš’, tako je uvijek s guvernerom Vujčićem.”

“On se iznenadi, a mi ga već godinama upozoravamo na nepošteno poslovanje banaka, a HNB ne poduzima ništa da se to spriječi. HNB-u je jedini interes profit banaka, nije im zaštita potrošača”, kazao je Aleksić.

Facebook Komentari