Prvi Milanovićev izazov uopće nije tako bezazlen kako se čini: Vraćanje Tita na Pantovčak moglo bi mu biti skupo

Za jednoga od najbližih suradnika Zorana Milanovića dileme nema. Bista Josipa Broza Tita treba se vratiti na Pantovčak.

– Titovu bistu treba vratiti, i to zbog konteksta u kojem ju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a to je kontekst jedinstva hrvatskog naroda i zasluga Tita kao vođe antifašističkog pokreta da Hrvatska bude na strani pobjednika u Drugom svjetskom ratu – ustvrdio je dan nakon izbora Joško Klisović, analizira Slobodna Dalmacija.

Podsjetio je na to da je antifašistički pokret zaslužan za to da se Hrvatska nalazi u sadašnjim granicama, da uključuje Dalmaciju, Istru i Baranju. Da se nalazi na strani onih koji su gradili Europu kojom Hrvatska danas predsjeda. I da nijedan dosadašnji predsjednik Republike nije osporio Tuđmanovu listu zaslužnih Hrvata, osim Kolinde Grabar-Kitarović. Ni, dakle, Franjo Tuđman. Ni Stipe Mesić. Ni Ivo Josipović.

I sam Milanović tijekom jednog od predizbornih sučeljavanja Broza je uvrstio među hrvatske velikane. Uz Radića, Tuđmana i Krležu.

No, je li vraćanje Titove biste doista najmudriji potez kojim novi hrvatski predsjednik treba obilježiti početak svojeg mandata?
Pred Milanovićem je nekoliko dobrih razloga da ga napravi. Ali i jedan veliki protiv, piše Slobodna Dalmacija.

Tita je s Pantovčaka maknula Kolinda Grabar-Kitarović. Povratak biste na simboličkoj razini značio bi zaokret od politike koju je kao predsjednica Republike provodila poražena Milanovićeva suparnica. Protiv Broza ništa nemaju ni Milanovićevi birači, pa će mnogi od njih novome predsjedniku spremno aplaudirali ako i kada vrati njegovu bistu na mjesto gdje je bila. Oni takvo što, zapravo, od Milanovića i očekuju.

Titovo poprsje u svojem je uredu držao i Franjo Tuđman, braneći ustrajno jugoslavenskog diktatora od svih ataka tijekom devedesetih. Milanović se mirno može pozvati na njegovo naslijeđe i vratiti na Pantovčak stanje prije 2015. godine.
No, pritom mora biti svjestan jedne važne činjenice.

Desnica je u Hrvatskoj podijeljena, ali ne i poražena. I u niskom startu čeka novu bitku. Milanović bi trebao biti zadnji koji će im servirati razlog da se ponovno homogeniziraju.

A gdje ćeš boljeg afrodizijaka za domaće desničare od priča o Titu. Njegovim poslijeratnim zločinima, jugokomunističkoj diktaturi, ubijenim svećenicima.

Zato nije isključeno da Milanović u ovom slučaju pribjegne nešto drukčijoj taktici. Pa da, primjerice, zatraži od Vlade da formira stručno povjerenstvo koja će odrediti umjetnički postav Ureda predsjednika. I time, de facto, odluku o Titu prepusti drugima.

Tako bi lopticu prebacio iz svojeg dvorišta. Premijeru Andreju Plenkoviću zadao nove glavobolje. HDZ-u iz ruku izbio snažan adut uoči parlamentarnih izbora.

A svoj mandat započeo nekom za zemlju i njezine građane važnijom temom.

Od bavljenjem kipovima u svojem uredu, piše Slobodna.

Gdje je završila bista?

Kada je Kolinda Grabar-Kitarović u ožujku 2015. uklonila bistu Josipa Broza s Pantovčaka, rad u mramoru akademskog kipara Antuna Austinčića prebačen je u rodnu kuću Josipa Broza u Kumrovcu. Otad tamo skuplja prašinu. Zajedno s poprsjem, “šup kartu” iz Ureda predsjednika tada je dobilo i 110 različitih umjetnina i darova poklonjenih Josipu Brozu Titu.

Pet umjetničkih djela Muzej Staro selo dobio je na trajnu posudbu, a 105 Titovih darova u trajno vlasništvo.

Među njima su i još jedna Titova bista nepoznata autora, dvije slike Titovih portreta Marina Tartaglie i Omera Mujadžića, pribor za pušenje s pepeljarom od tučenog bakra, slonove kljove, figurice od slonovače, kristala, stakla, maketa Apolla 11 koja je dovela prve ljude na Mjesec, a koju mu je poklonila NASA, kao i 20-ak fotoalbuma s egzotičnih putovanja Josipa Broza i njegove supruge Jovanke.

Što će biti s Tuđmanom?

U Uredu predsjednika Republike, u auli u prizemlju iz koje se ulazi u veliku dvoranu na Pantovčaku, nalaze se poprsja kralja Tomislava, bana Ivana Mažuranića, kardinala Alojzija Stepinca, Ruđera Boškovića, Stjepana Radića, Ante Starčevića i Franje Tuđmana. Tuđmanovu bistu, rad kipara Krune Bošnjaka, na Pantovčak je u veljači 2016. postavila Kolinda Grabar-Kitarović.

Predsjednikove misli o predsjedniku

Zoran Milanović oduvijek se trudio gajiti realan stav prema Brozu i njegovoj politici. Isticao je Titovu ulogu u pripojenju Dalmacije, Rijeke i Istre Hrvatskoj. Ali i upozoravao da je njegova vladavina bila takve prirode da ni po kojem kriteriju ne bi zadovoljila demokratske standarde, piše Slobodna Dalmacija.

Ugledni njemački FAZ: Milanović potječe iz obitelji crvenog establishmenta u socijalističkoj Jugoslaviji. Ispunio je očekivanja tog miljea kad je pokušao zaštititi nekadašnjeg komunističkog oficira tajne službe optuženog za ubojstvo od pravnih posljedica

Najbliži suradnik i Milanovićev kum, Plenkovićev suradnik također: Titovu bistu treba vratiti na Pantovčak

Titova unuka o bisti: Stanje u državi je takvo da bi djed sam donio dekret da ga se katapultira u svemir

Vesna Pusić: Vraćanje Hrvatske u Region je jedino što je blizu zdrave pameti

Facebook Komentari