Nove sadnice za uspješnije voćarstvo

Hrvatska i Srbija od 2017. rade na zajedničkom projektu unapređivanja voćarstva i vinogradarstva. Proizvode nove tipove sadnica, isplativije rasadničarima. Upravo kakve tržište traži – otpornije na bolesti i promjenu klime. Pomolozi bi u uzgoj vratili i stare zaboravljene sorte. U Osijeku su predstavljeni rezultati tog zajedničkog projekta, piše HRT.

Riječ je o novim sadnicama. I to, kako ističe struka, s dodanom vrijednošću. Naše tradicionalne sorte različitih voćnih vrsta nacijepljene su na modernu podlogu.

– Znači, voćari koji se odluče za sadnju ovakvih novih tipova, oni će skratiti ulazak u punu rodnost i već za 2 do 3 godine moći će ubirati plodove, istaknuo je Dominik Vuković s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Iznimno važno, jer zaradu u voćnjaku treba čekati godinama. Ovim bi se sadnicama to ubrzalo. Ali i stare sorte vratilo na tržište. Primjerice šljive bistrice.

– Ta je šljiva izuzetno tražena na cijelom europskom tržištu, Ona je prvenstveno industrijska šljiva. Koristi se u svim vidovima prerade. Najpoznatiji pekmez se pravi od šljive bistrice, odnosno ožegače i njoj treba dati novi život i vratiti je u proizvodnju, govori Vuković.

– Ono što smo primijetili, da je veliki broj naših sorti tolerantan na glavne bolesti, što zasigurno ima jako lijepu priču i u budućnosti. Taj otporan genetski fond u daljnjim akcijama ili oplemenjivanjima bi se trebao iskoristiti, naglašava dr. sc. Vesna Tomaš s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Do kraja godine ovdje će niknuti demonstracijski voćnjak, u kojem će se proizvođači moći uvjeriti u prednosti novih tipova voća. Među njima zasadit će i razgranatu sadnicu trešnje nacijepljenu na slabo bujnu podlogu.

– Ona se razlikuje od standarda koji je na tržištu i koji ima prijevremene izboje. Oni garantiraju brže stupanje u rod i skraćuju fazu u kojoj nema rodnosti. Znači, odmah u 2. godini nakon sadnje s onakve sadnice se očekuje početak rodnosti, ukazuje Vuković.

U ovom su se projektu stručnjaci usredotočili na primjenu suvremenih tehnologija, ali nisu zaboravili bogato nasljeđe. To više što su Slavonija i Vojvodina iznimno bogate tradicionalnim sortama voća.

– Ne bi bilo ni ovoga projekta da smatramo da one ne zaslužuju svoje mjesto u današnjoj proizvodnji. Trebamo mi sebi osvijestiti da imamo kvalitetan genetski materijal, naglašava Tomaš.

Projekt vrijedan pola milijuna eura to je i dokazao. Jer novim bi se sadnicama mogla povećati konkurentnost rasadničarstva i proizvodnje voća.

– Ono što je vrlo važno, formirat ćemo kolekcije starih zastupljenih sorti, koje će biti mjesta gdje ćemo ih čuvati, ali nadamo se i razmnožavati za one koji žele da ih podignu u svojim zasadima, rekao je prof. dr. sc. Nenad Magazin s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

– Tako da je bogatstvo ovog projekta i studijsko putovanje, razvoj novih tipova sadnog materijala. Nismo imali ni u Europi ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj proizvodnju tzv. novih sorti višanja krupnoplodnih, ne onih za industrijsku preradu, gdje će se koristiti kržljave vegetativne podloge kakva je Gisela 5,6 gdje se proizvodnja višnje i pomotehničke mjere, pogotovo rezidba i berba, mogu obaviti na dohvat ruke, naglasio je prof. dr. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Za nova je znanja zainteresiran i Luka Gudelj iz Osijeka. Zbog problema sa skladištenjem, umjesto ekoloških bresaka uzgajat će bademe.

– U suradnji s Poljoprivrednim institutom i u razgovoru s njima prešao sam na taj novi sortiment koji je odličan. Vidjet ćemo rezultate, prvenstveno zbog plasmana, jer badem se može čuvati godinama, ali breskve i drugo voće ne, istaknuo je Luka Gudelj.

Obitelj Ivanović iz Vukojevaca bavi se rasadničarstvom. Zorica dolazi na radionice ne bi li spasila posao koji više ne ide.

– Cijelo vrijeme govorimo o nedostatku tog sadnog materijala na tržištu, što nije istina. Ako ga ima više, a nije naručeno, mi ga ne možemo plasirati. Još uvijek se dosta uvozi. Uvozi se iz zemalja gdje se to nudi pod bagatelu. Neću reći upitne kvalitete. Nisam dovoljno kompetentna da to kažem, naglasila je Zorica Ivanović iz Loznih cjepova d.o.o. u Vukojevcima.

Voćarstvo, a osobito rasadničarstvo u teškoj je krizi. Pa ne začuđuje što nam opada i proizvodnja sadnica. Primjenom suvremenih tehnologija i uvođenjem novih sorti to bi se, nadaju se stručnjaci, moglo promijeniti – bude li se slušala struka i koristio domaći sadni materijal, ali i kupovalo voće koje se proizvede u Hrvatskoj. Bio bi to možda put da se napokon pomogne i voćarima kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve tržišta, piše HRT.

Facebook Komentari