Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Ja sam danas više ogorčen nego žalostan jer za Škabrnju nitko nikada nije odgovarao, a bojim se i da neće odgovarati

Okupljanjem sudionika komemoracije, visokih dužnosnika i uzvanika na zapadnom ulazu u Škabrnju u ponedjeljak je počelo je obilježavanje 28. godišnjice tragedije toga ravnokotarskoga mjesta u kojem je 18. studenoga 1991. srpski agresor ubio 48 civila i 15 branitelja.

Kolona sjećanja u kojoj su građani iz cijele Hrvatske, pripadnici Pauka i Tigrova i Hrvatske vojske, koji su jučer krenuli na 75 kilometara dug put od Knina do Škabrnje, braniteljske udruge, izaslanik Predsjednice i vrhovne zapovjednice OSRH i predsjednika Vlade ministar obrane Damir Krstičević, ministri i saborski zastupnici, predstavnici Zadarske županije, krenuli Ulicom 18. studenoga 1991. do spomen-obilježja masovne grobnice.

– Vukovar, Škabrnja i sve žrtve u Domovinskom ratu nikada ne smiju biti zaboravljeni. Hrvatska vojska bila je u hodnji od Knina do Škabrnje kako bismo odali počast svim poginulima u Domovinskom ratu, rekao je ministar Damir Krstičević, koji je od 5.30 sati hodao s Paucima od Benkovca do Škabrnje. Kako je istaknuo, danas Hrvatsku štiti moćna vojska, upravo zato da se ovakvi zločini nikada ne ponove.

– U mislima smo sa svim našim prijateljima. Drago mi je da danas imamo mlade hrvatske vojnike koji poštuju te vrijednosti Domovinskog rata. Kad sam čuo za tu inicijativu s hodnjom, najmanje što sam mogao jest pridružiti se njima u posljednjoj etapi, rekao je ministar obrane i potpredsjednik Vlade Damir Krstičević.

– Ovoliki broj ljudi, iz godine u godinu stalno raste. Hrvatski narod nije zaboravio svoju Škabrnju. Ja sam danas više ogorčen nego žalostan jer za Škabrnju nitko nikada nije odgovarao, a bojim se i da neće odgovarati, rekao je ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić.

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskog agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa s Ratkom Mladićem na čelu.

Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je tog dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja.

Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tijekom višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86, piše HRT.

Facebook Komentari