Mala zemlja za veliki idiotizam: Čak 126 km hrvatskih autocesta ima ograničenje na 110 km/h zbog genijalnih prometnih stručnjaka i to je sada na sudu

Godine 2003. u promet su puštene dionice autocesta od Karlovca do Bosiljeva i od Bosiljeva do čvora Sveti Rok. Najveći dio autoceste od Bregane do Okučana u prometu je pak više od četrdeset godina. Sve te dionice autocesta projektirane su i građene prema propisima RH koji su tad bili na snazi. Sve su dobile suglasnosti Ministarstva prometa u postupku izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola. I u konačnici, nadležna tijela obavila su tehničke preglede i izdala uporabne dozvole da su sigurne za odvijanje prometa.

Projektirana brzina na tim dijelovima autocesta bila je 130 kilometara na sat. Bilo je do 2017. godine. Naime, te godine Uprava prometne inspekcije Ministarstva prometa objavljuje rješenje u kojem donosi privremenu mjeru djelomičnog ograničenja brzine na dijelovima autocesta Bregana – Lipovac, Zagreb – Split i Zagreb – Rijeka, piše Jutarnji.

Naime, prometni inspektori Ministarstva prometa su nakon 14, odnosno 40 godina u slučaju autoceste prema Lipovcu zaključili da su “poprečni nagibi zaustavnog traka u lijevim zavojima autoceste nedovoljno sigurni u smislu poprečne geometrije kolnika”. U prijevodu, zaustavna traka na nekim dijelovima autocesta nema nagib prema kolniku, već prema zelenoj površini te su inspektori zaključili kako zbog toga postoji opasnost izlijetanja automobila u zavojima.

Uzalud su prometni stručnjaci u Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka – Zagreb inspektorima objašnjavali da zaustavna traka nije namijenjena za vožnju automobila, da to nikako ne utječe na sigurnost vožnje te da se na taj način voda ne slijeva na kolnik.

Sporni nagib

Iz tako sročenog rješenja također proizlazi da su svi u lancu izgradnje ovih dionica autocesta napravili krucijalne pogreške. Od projektanata, izvođača do ljudi u Ministarstvu prometa koji su izdali suglasnosti za izdavanje uporabnih dozvola. Ništa nije pomoglo te su inspektori naredili smanjenje brzine vožnje na tim dijelovima autocesta sa 130 na 110 kilometara na sat i sanaciju spornih dijelova zaustavne trake.

Odlukom je zahvaćeno 27 kilometara autoceste od Karlovca do Bosiljeva, ukupno dvadeset i tri kilometra dionice autoceste A1 Bosiljevo – čvor Sveti Rok i ukupno 76 kilometra autoceste A3 od Bregane do Okučana. Na A1 i A3 ta ograničenja su rascjepkana na više lokacija.

Rješenje prometnog inspektorata izazvalo je veliku ljutnju u HAC-u i ARZ-u jer je, po njihovom mišljenju, došlo do potpuno nepotrebnog smanjivanja brzine. Osim što smatraju da je to sa sigurnosnog aspekta loše, takva odluka tvrtkama stvara i velike financijske izdatke za sanaciju. U HAC-u se ipak nisu odlučili na pravnu borbu s Prometnim inspektoratom, već su ih obavijestili da će “sporne” točke sanirati u sljedećih 10 godina. Naši nam sugovornici kažu da je problem u Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.

Isti je donijet 2001. godine, a sugovornici Jutarnjeg tvrde da je temeljen na pravilnicima iz 60-ih godina prošlog stoljeća. Očito je da se od tad puno toga izmijenilo i u projektiranju, i u gradnji, i u materijalima. Zbog toga je HAC angažirao neovisne stručnjake kako bi se sporni pravilnik izmijenio i ta je procedura u tijeku.

Tužba protiv rješenja

ARZ se ipak upustio u pravnu bitku protiv inspektorata pa je u veljači 2017. godine podigao tužbu pri Upravnom sudu u Rijeci radi poništenja navedenog rješenja. “Dionica autoceste A1 Karlovac – Bosiljevo zahvaćena navedenim rješenjem je projektirana i građena prema propisima RH koji su tada bili na snazi, što je u rješenju inspekcije posve promaklo kao činjenica te se u istome navode netočne i pogrešne činjenice bez utvrđivanja ispravnosti i zakonitosti građevine autoceste zahvaćene rješenjem.

Između ostalog, treba napomenuti da zaustavni trak nije predviđen za vožnju”, stoji u odgovoru Autoceste Rijeka – Zagreb Jutarnjem listu. No dvije godine kasnije, u ožujku ove godine Upravni sud njihov zahtjev odbacuje te je ARZ podnio žalbu Visokom Upravnom Sudu na tu presudu.

– Do okončanja upravnog spora ili promjene rješenja od strane inspekcije, ograničenja su (nažalost) na snazi – navode u ARZ-u. U svom službenom odgovoru također tvrde kako je tvrdnja iz rješenja da su “poprečni nagibi zaustavnog traka u lijevim zavojima autoceste nedovoljno sigurni u smislu poprečne geometrije kolnika proizvoljan i neutemeljen stav inspektora”.

Facebook Komentari