Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na obranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haaškog optuženika za ratne zločine, piše agencija Anadolija.
U medije je dospio početkom 1996. nakon objavljivanja kontroverznog djela Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili Pravda za Srbiju.
Britanski The Guardian u aprilu 1999. objavio je članak “Stand up if you support the Serbs” (“Ustanite ako podržavate Srbe”), u kojem piše o Handkeovim stavovima prema događajima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.
“Prije tri godine, u putopisnom eseju pod naslovom Pravda za Srbiju, Handke je lirično i polumistično pisao o životu u Srbiji i Bosni usred brutalne srpske agresije. Njegov žar nije umanjen nakon nedavno završene trogodišnje srpske opsade Sarajeva. Tvrdio je da su muslimani sami inscenirali pokolje nad njima u Sarajevu i da su za to krivili Srbe. Nije vjerovao ni da su srpski vojnici masakrirali tisuće muslimana u Srebrenici u ljeto 1995”, navodi se u Guardianovom članku objavljenom prije više od 20 godina.
Svjedok Miloševićeve obrane
U ožujku 2004. zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao je apel koji poziva na obranu Slobodana Miloševića, a iste godine posjetio je bivšeg srbijanskog predsjednika u zatvoru u Haagu.
Godinu kasnije pozvan je kao svjedok Miloševićeve odbrane.
Handke je poziv suda odbio i malo kasnije objavio esej naziva Die Tablas von Daimiel, u kojem objašnjava svoje razloge zbog čega Međunarodnom tribunalu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, koji je u njegovim očima “pogrešan sud”, neće stajati na raspolaganju za pitanja i odgovore, a opisuje i njegov višesatni razgovor s optuženim Miloševićem, koga je posjetio u zatvoru.
U ožujku 2006. Handke se pojavio na pokopu Slobodana Miloševića.
Danas je austrijski književnik proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. zbog, kako je navedeno u obrazloženju Kraljevske švedske akademije znanosti, “jezične inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja”.
