Šeks o micanju Dana državnosti 30. svibnja: Osnovni motiv bio je da pobrišu iz sjećanja sve ono što je označavalo predsjednika Tuđmana

Dugogodišnji hrvatski politički dužnosnik i savjetnik Andreja Plenkovića u HDZ-u u Newsroomu je komentirao situaciju oko najnovijeg prijedloga obilježavanja državnih blagdana. Kao sudionik događaja koje danas obilježavamo prisjetio se kako je to izgledalo 90-ih i zbog čega su pojedini datumi važni.

“Dopustite da radi jednog konteksta u kojem se odvijaju ovih dana rasprave oko Dana državnosti, neovisnosti, promjene određenih blagdana, da napravimo vrlo kratku šetnju u povijest.

1990. godine nakon pobjede na prvim demokratskim izborima predsjednik Franjo Tuđman predlaže da se svehrvatski Dan državnosti obilježava 30. svibnja jer je tada prvi put u hrvatskoj povijesti konstituiran demokratski narodni Sabor, 30. svibnja je izabrano državno vodstvo, predsjedništvo Hrvatske, nova Vlada, predsjednik Sabora, parlamentaro vodstvo, taj Sabor konstituiran 30. svibnja trasirao je u povijesnom hodu hrvatske nezavisnosti sve bitne državotvorne i ustavno pravne odluke.

Prvi su bili amandmani na ustav Socijalističke Republike Hrvatske, druga je bio Božićni ustav kada je projektiran demokratski poredak i Hrvatska kao suverena neovisna demokratska država. Nakon toga slijede odluka Sabora od 25. lipnja 1991. u kojoj stoji da se Hrvatska proglašava samostalnom državom i pokreće postupak za razdruživanje i međunarodno priznanje.

Na tu ustavnu odluku od 25. lipnja, pod pritiskom međunarodne zajednice, stavljen je moratorij od tri mjeseca gdje su Europa i SAD željele naći izlaz da se zadrži jugoslavenski okvir. Ali u tom intervalu umjesto da dođe do rekonstrukcije, Jugoslavija je pojačala oružanu agresiju na Hrvatsku. JNA i režim Slobodana Miloševića htjeli su slomiti Hrvatsku, a kruna je bio pokušaj atentata 7. listopada 1991. na hrvatsko političko vodstvo, prvenstveno dr. Franju Tuđmana.

Na sreću, to se nije dogodilo i već 7. listopada navečer je odlučeno da se idući dan održati sjednica Sabora i da se proglasi raskid državno pravnih veza i 8. listopada u 10.15 počela je povijesna sjednica. Bili smo neobično ponosni što nam se pruža prigoda da odlučujemo o sudbini Hrvatske, ali i strahovita prijetnja da nas neće zbrisati rakete s lica Zemlje. Nakon toga slijedi međunarodno priznanje Hrvatske. To je taj slijed i uporišne točke hrvatske nezavisnosti”, ispričao je Šeks o važnim datumima za Hrvatsku.

Nastavio je da nijedna odluka Sabora ne tvori državu, ali stvarni značaj kako je Hrvatska odluke sprovela u život i postala država sa svim atributima je pobjeda hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. “Ta pobjeda je značila, uključujući Oluju i mirnu reintegraciju Podunavlja, to je značilo krunu završetka procesa hrvatske nezavisnosti”, kaže Šeks.

Je li obilježavanje mirne reintegracije Podunavlja “neželjeno dijete”?

Na pitanje oko tretmana Dana mirne reintegracije kaže da će 30. svibnja biti Dan državnosti, sve druge opcije bit će vrlo brzo na raspravi gdje će se donijeti prijedlozi odluka što će biti s 25. lipnja, 8. listopada, 18. studenoga i to će se raspravljati u u javnosti. “Sada ne bi bilo kraj onoga što je izlagao premijer i predsjednica, ne bi bilo korektno da komentiram.”

Uvjeren je da će Vlada i premijer predložiti da se 8. listopad uzme u obzir kao simbol, a kakva će biti formalna oznaka toga dana to je druga stvar, ali i taj dan će se trajno obilježavati, uvjeren je Šeks.

Kaže da je 30. svibnja bio prihvaćen s ogromnim oduševljenjem i da je jedna velika nerazumna i kratkoročna šteta kada je lijevo liberalna vlada Račan-Budiša išla prema tome. Misli da je njihov osnovni motiv bio da pobrišu iz sjećanja sve ono što je označavalo predsjednika Tuđmana, to je, kaže, bio jedan oblik detuđmanizacije. “Znam da se se i Ivo Škrabalo ispričao i pokajao što je gurao tu incijativu. Te 2001. je nastupila potpuna konfuzija i zbrka pa do današnjeg dana građani ne znaju koji su im važniji blagdani. Sve je zamagljeno.”

Šeks misli da će biti dovoljno političke zrelosti i mudrosti da svi odgovorni akteri iznesu svoje mišljenje oko novog režima državnih blagdana.

Kada je riječ o obilježavanju pada Vukovara kaže da postoje incijative gradonačelnika Vukovara i s drugih strana iz Vukovara da se zbog posebnog pijeteta taj dan drugačije vrednuje i o tome će biti još rasprava. “Mora se sustavno riješiti da Hrvati obilježavaju državne blagdane koji će biti prihvatljivi svima i da ih obilježavamo kao Amerikanci 4. srpnja, Francuzi 14. srpnja, a kod nas bi to bio 30. svibnja i al pari s Danom pobjede.”

Smatra da se mirna reintegracija Podunavlja i međunarodno priznanje Hrvatske 15. siječnja obilježava na sasvim dostojan način, ali dodaje da je ključno da se uspostave jasna pravila igre i da ih javnost prihvati i da krenemo novim putem bez lutanja, nespretnosti, izmjena. “U pravu je i Vesna Škare Ožbolt kada kaže da se stvara konfuzija.”

Kada je riječ o dolasku zastupnika na obilježavanje važnih godišnjica i na Dan otvorenih vrata Sabora kaže da su dolazili i da je to prestalo prije 10-ak godina pa da njih treba pitati zašto ne dolaze. “I HDZ je nekada bio oporba pa je sudjelovao u državnim manifestacijama.”

Je li trenutačni saziv Sabora prevara birača?

Kaže i da nije razborito ponašanje kada se primjerice na godišnjicu ulaska u NATO ili na druge obljetnice ne pozivaju svi bivši državnici.

“Sabor je od 1990. u svojoj relativno kratkoj političkoj povijesti odigrao ključnu ulogu i bio je svjetionik hrvatskog suvereniteta. Ono što se počelo zadnjih godina događati u Saboru u prvom redu je izostajanje velike većine saborskih zastupnika sa sjednica, a drugo je jedna nekultura koja je prešla sve moguće granice jednog parlamentanog ponašanja. U različitim parlamentima uvijek imate nekolicinu ekscentrika koji daju kolorit i to se tolerira, ali ovi vulgarizmi koji su počeli u sabornici i što se prenosi u javnost daju jednu vrlo vrlo ružnu siku o Saboru i hrvatskoj demokraciji”, komentirao je Šeks.

Kaže i da je izborni sustav Hrvatske komplementaran izbornim sustavima ostalih zemalja EU-a i omogućava prijelaze, napuštanje stranačkog dresa i to je sve dio odrastanja demokracije. Priznaje da je na stanoviti način izigrana volja birača, ali konačan obračun s takvim pojedincima dolazi na naplatu na parlamentarnim izborima. “Parlamentarni izbori kažnjavaju takve pojedince i stranke. Što se tiče HDZ-a nitko nije prešao od tih u HDZ i nema takvih pojava u HDZ-u.”

Koja je uloga Vladimira Šeksa oko dogovora koalicije s HNS-om

Kaže da je dao mišljenje premijeru kada se pripremala sjednica Vlade kada su se Mostovi ministri htjeli solidalizirati da se izglasa nepovjerenje Zdravku Mariću. “To je bila moja sugestija premijeru i on je to sam zaključio da ako oni to učine da ne mogu ostati u Vladi.”

Na pitanje da je to bilo lako učiniti jer je dogovorena koalicija s Ivanom Vrdoljakom i HNS-om kaže da to nije baš tako jer ministri nisu mogli ostati u Vladi jer bi HDZ i Vlada izgubili vjerodostojnost.

“Jasno da se onda tražio izlaz kako to rekompenzirati. Na pitanje da li je trebalo na izbore kaže da je Hrvatska tada bila u poziciji da je bila nužna stabilnost vlasti. Tada su premijer i HDZ zaključili da neće ponovno dopustiti da sruše vlastitu vladu kao Tomislav Karamarko nego da se nađe koalicijski partner i on je pronađen. I vidi se da je bez obzira na sve prigovore da je s tim koalicijskim partnerom koji se podijelio na dva dijela uspješno funkcionira i postiže respektabilne rezultate.”

Na pitanje da li HNS ucjenjuje kaže da puno toga treba gledati u kontekstu predstojećih parlamentarnih i unutarstranačkih izbora u strankama. “Kada HNS i stranka Milana Bandića postavljaju zahtjeve oko plaća učitelja, radnika, zdravstvenih djelatnika oni pred svojom stranačkom javnošću pokazuju da se brinu za interese onih koje žele zastupati, to se često predstavlja kao ultimatumi, a kada vidite kako se do dogovora dođe vidite da to nije tako.

Sve je to u funkciji jačanja utjecaja stranke, ali ja to ne doživljavam kao ultimatum. To je oblik političke taktike i vjerujte mi da će ova Vlada nastaviti i uspješno završiti svoj mandat bez ikakvih iskakanja.”

Kvaliteta odnosa sa Srbima ima utjecaja na stabilnost i položaj Hrvatske

Za Milorada Pupovca i HVIDR-u kaže da kvaliteta političkih odnosa u velikoj mjeri zavisi o hrvatsko srpskim odnosima, to je bilo u vrijeme stare Jugoslavije i sada je tako da kvaliteta tih odnosa ima utjecaja na stabilnost i položaj Hrvatske. Kaže da je Tuđman politkom pomirbe nastojao da srpsku manjinu drži uz sebe. “Bio je jedan od ljudi koji je shvaćao da napetosti između hrvatskog naroda i srpske manjine nisu dobre za stabilnost Hrvatske.”

Smatra da treba poštovati žrtvu Vukovara i poticati države organe, posebno policiju i DORH da optimaliziraju aktivnosti usmjerene prema tome da dođe do razrješavanja sudbine nestalih i procesuiranja odgovornih za ratne zločine.

Kaže da su rijetki izvedeni pred sud, a da je međunarodna zajednica tražila da ne sudimo u odsutnosti i zato sada postoji ogorčenje jer ispada da se ratni zločinci ne procesuiraju.

Uvjeren je da će se stranački izbori koji u HDZ-u počinju u siječnju na razini temeljnih ogranaka i završavaju u svibnju kada se biraju predsjednik i vodstvo stranke odvijati u mirnoj atmosferi u skladu sa statutom stranke.

Za prognozu predsjedničkih izbora kaže da u drugom krugu vidi sraz Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića, a nakon toga pobjedu Kitarović.

Facebook Komentari