Država koja prečesto mijenja blagdane pokazuje da ne zna što joj je važno

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt bila je gošća Novog dana. Komentirala je izmjene Zakona o državnim blagdanima, donošenje posebnog Zakona o Vukovaru, kao i rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Na samom početku Škare Ožbolt se osvrnula na mijenjanje datuma državnih praznika.

“Država koja prečesto mijenja državne blagdane pokazuje da ne zna što joj je važno u državnom životu. Činjenica jest da smo mi 2001. napravili određene izmjene. 25. lipnja je zapravo dan kada su donesene odluke, one su samo zapravo operacionalizirane tri mjeseca kasnije. Hrvatski sabor je na sjedinici 8. listopada 1991. donio odluku o provedbi odluka donesenih 25. lipnja”, rekla je Škare Ožbolt.

“Taj dan je bio vrlo operativan, ali je on bio provedbeni dan. Ključne odluke su bile donesene 25. lipnja”, pojašnjava te dodaje: “Referendumom bi se jednom za svagda trebalo odrediti koji su državni blagdani. Ako držimo do sebe kao država onda nećemo stalno mijenjati datume državnih blagdana”.

“Treba se postići konsenzus koji je to dan koji je najvažniji u formiranju države. Mislim da je jako važno da se odluke donesu konsenzusom i da se odredi jedan datum koji je važan za hrvatsku državnu povijest.

Upitana zašto se u Saboru mijenjao datum Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipnja, Škare Ožbolt je rekla: “Ja sam tad bila u Saboru i sjećam se da je kolega Škrabalo bio inicijator. Da nije bilo višestranačkog Sabora, ne bi bilo ni daljnjih odluka. Bilo je više tih događaja, postavlja se pitanje koji je dan važniji, a obje odluke je donio Hrvatski sabor – i ovu deklarativnu i onu konstitutivnu”.

“Građani ove zemlje uopće ne znaju kada što obilježavaju i to je poražavajuće”, dodaje.

Škare Ožbolt ističe kako je dan kad je pao Vukovar komemorativan dan te da to nije dan slavlja. “Jako je bitno kako će Vlada ugraditi taj komemorativan dan u zakon. Taj dan ne obilježava se samo u Vukovaru, taj dan je i Škabrnja doživjela pokolj. Što se tiče samog zakona za Vukovar – ja sam još 2002. godine predlagala zakon vodeći računa da situacija na tom području još uvijek nije normalizirana. Tu treba još puno raditi. Raditi na prihvaćanju svega što se tamo dogodilo”, kazala je Škare Ožbolt.

“Taj dan se ne slavi, to se komerira. Jako je važno kako će to Vlada predstaviti. Sam život u Vukovaru i normalizacija života mora se dalje nastaviti, ona zapinje upravo na stvarima iz prošlosti. To su problemi koji nadilaze gradsku razinu. Još uvijek imate puno nestalih i puno neprocesuiranih zločina”, dodaje.

Komentirala je i situaciju s dvojezičnosti u Vukovaru.

“Ustavni sud je na neki način smirio tenzije svojim odlukama i donio taj rok od godinu dana u kojem se, po mom mišljenju, nisu puno promijenile stvari. Ako želite nekakav normalni život, vi morate graditi te odnose i rješavati te probleme”, rekla je Škare Ožbolt.

“Mora postojati koordinacijsko tijelo unutar Vlade koje će gurati sve stvari koje zapinju. Ako smo detektirali probleme, idemo vidjeti na koji način stvari ubrzati. Kada govorimo o zločinima, procesuiranju i traganju, imamo jednu veliku diskrepanciju.

Škare Ožbolt se osvrnula i na donošenje novog Zakona o Vukovaru. “Ako će to biti samo zakon radi zakona, onda se vraćamo na protokol i patetiku. Ako će on pomoći razvoju grada, onda apsolutno podržavam donošenje takvog Zakona. Taj grad mora imati određeni poseban status i dimenziju i jako veliki napori se moraju ulagati da bi se stvorio normalan život.

Na pitanje o HVIDR-inoj prijavi državnom odvjetništvu da istraži izjave Milorada Pupovca, Škare Ožbolt je kazala: “Sve te izjave koje dolaze i iz Sabora i od čelnika različitih političkih opcija zasigurno po meni ne mogu imati dimenziju nekakve tužilačke ili državnoodvjetničke odluke”.

“DORH ne može raditi na pritisak, državno odvjetništvo radi na osnovu svog ritma, ali zasigurno će donijeti odluku, ovakvu ili onakvu. Ne mora to biti unutar mjesec dana”, mišljenja je Škare Ožbolt.

Zaključno je još jednom komentirala izmjene Zakona o državnim blagdanima.

“Hrvatska ne može imati pet važnih datuma, može imati jedan. Sve ovo ostalo su datumi koje obilježavamo i na koje smo ponosni. Voljela bih vidjeti jednu razliku u obilježavanju. Ovaj dan se svodi na polaganje vijenaca i na spajanje slobodnih dana. Bit će jako loše ako će se odluke o datumima donijeti preglasavanjem”, rekla je Škare Ožbolt.

Facebook Komentari