Više od milijun ljudi u Hrvatskoj živjelo je lani u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, njih točno 1,01 milijun ili samo 308.000 manje nego prije devet godina.
Čak 1,75 milijuna ljudi ili gotovo 43 posto živi u obiteljima koje teško ili vrlo teško spajaju svaki mjesec kraj s krajem, a 40 posto ili njih 1,6 milijuna živi u kućanstvima s malim teškoćama u preživljavanju od plaće do plaće.
Samo 24.530 obitelji u Hrvatskoj vrlo lako podmiruje svoje mjesečne obveze. Zimi se u svojim domovima smrzava čak 314.760 ljudi jer 7,7 posto građana ne može si platiti grijanje: Još je više onih, to jest svaki deseti stanovnik, ne može si kupiti ribu, meso ili vegetarijansku zamjenu svaki drugi dan, piše Slobodna Dalmacija.
Osobna je to iskaznica na kojoj se nižu pokazatelji rizika od siromaštva, a kad se tom riziku doda onaj od socijalne isključenosti, u Hrvatskoj tako preživljava milijun ljudi ili njih 24,8 posto.
Procjena je Eurostata da smo od 2010. do kraja prošle godine, znači u devet godina, broj ljudi u opsegu ova dva rizika smanjili za 308.000. Zanimljivo je da Austrija ima stanovnika kao dvije Hrvatske i samo malo više ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, njih milijun i pol.
U riziku od siromaštva i socijalne isključivosti živi 997.000 Danaca, 894.000 Finaca, 860.000 Norvežana, oko 850.000 Slovaka, a sve su to zemlje koje imaju od 5,3 milijuna do šest milijuna stanovnika. Bugari, primjerice, imaju mnogo više ljudi u ovakvoj nezavidnoj situaciji, njih 2,3 milijuna, ali su u devet godina njihov broj ipak smanjili za čak 1,4 milijuna ljudi.
Danas 6,7 milijuna Poljaka živi u ovim rizicima, a prije devet godina bilo ih je 3,4 milijuna više. Rumunja je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti krajem prošle godine bilo 6,3 milijuna, dva milijuna manje nego u 2010. Rumunjska i Bugarska inače imaju veću stopu rizika od siromaštva od Hrvatske, jednako kao što je imaju Litva i Letonija, ali su sve te četiri zemlje proteklih devet godina znatno više smanjile siromaštvo.
Hrvatska je, kako je to ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, sa stopom rizika od siromaštva od 19,3 posto na 21. mjestu u Europskoj uniji.
Sedam je zemalja lošije, a najvišu stopu od 23,5 posto siromašnog stanovništva ima Rumunjska, no kad se ti podaci usporede s europskom statistikom, jasno je da neke zemlje brže mijenjaju stvari unutar svojih granica i smanjuju razliku u odnosu na “konkurenciju”.
Gotovo petina svih građana u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva, odnosno, njih 19,3 posto ili 788.940 ljudi. Prije devet godina, u 2010. godini, u takvom je riziku bilo 20,6 posto stanovništva.
Rizik od siromaštva obuhvaća one koji imaju manje novca od praga rizika od siromaštva koji je lani iznosio 29.820 kuna godišnje za samačka kućanstva i 62.622 kune za obitelji s dvoje odraslih i dvoje djece. Mjesečni prag rizika od siromaštva za jednočlano je kućanstvo 2485 kuna, a za četveročlanu obitelj 5218,50 kuna.
Siromaštvo najteže pogađa samce starije od 65 godina, samohrane roditelje i mnogočlane obitelji te nezaposlene.
S nezaposlenošću ide ruku pod ruku opasnost od siromaštva, a u toj je nezavidnoj situaciji 54,3 posto muškaraca i 41,7 posto žena. Stopa rizika od siromaštva samaca starijih od 65 godina iznosi 48 posto, za kućanstva samohranih roditelja 36,7 posto, a u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje i više djece stopa rizika od siromaštva iznosi 31,1 posto.
Znatno više ljudi u Hrvatskoj, svaki četvrti građanin, živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što znači da imaju manje novca od praga siromaštva ili su u teškoj deprivaciji, odnosno neimaštini ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. To znači da u tim obiteljima nitko ne radi ili radno sposobni članovi rade samo do 2,4 mjeseca u godini. Malo i nimalo radi se u 11,2 posto obitelji, dok u teškoj materijalnoj oskudici ili deprivaciji živi 8,6 posto stanovništva ili 351.550 ljudi.
U “običnoj” oskudici živi 23,3 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 952.500, a to znači da zbog nedostatka novca ne mogu sebi priuštiti tri od devet stavki s liste kojom se mjeri stupanj oskudice. Oni koji su u teškoj oskudici ne mogu imati četiri stavke s popisa koji obuhvaća: hranu, grijanje, posjedovanje televizora, perilice rublja, automobila… Ljudima u Hrvatskoj najteže pada kada moraju podmiriti iznenadni financijski izdatak – to ne može vlastitim novcem učiniti čak 52,9 posto građana, nije im lako ni s plaćanjem svojih obaveza – 17,5 posto kasni ih s plaćanjem mjesečnih režija …
