Savjet stručnjaka kako pobijediti jesensku depresiju

Nakon jake južine i visokih temperatura stiže velika promjena vremena. Bit će kiše i poprilično će zahladnjeti. Kako to utječe na raspoloženje i postoji li jesenska depresija u Studiju 4 govorili su glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula i psihijatar Veljko Đorđević.

Vakula je rekao da je neprijeporno da stiže promjena vremena.

– S današnjim danom prestaje južina, iznadprosječna vrućina. Poslijepodne kiša, bura na Jadranu. Temperatura će se jako sniziti, rekao je.

– Kad smo uvodili biometeorološku prije 15 godina bilo je prijepora: da, ne i zašto. No, europska praksa je takva – pomoći meteorološkim djelovanjima u drugim sferama ljudskog djelovanja. Od davnina su meteorolozi i liječnici uspoređivali podatke i potvrđeno da velika vjerojatnost promjena atmosferskih uvjeta na ljudski organizam. To je od pamtivijeka. Nije od jučer. Pitanje je samo kako netko to shvaća, ustvrdio je.

Hipokrat pisao o djelovanju promjene godišnjih doba

Dr. Đorđević je rekao da je još Hipokrat, otac medicine, pisao kako djeluju promjene godišnjih doba.

– Mislim da su klimatske promjene dovele do toga da nam se naglo mijenjaju godišnja doba. Nije problem samo barometra, već i temperature, vjetra, peludi – svih meteoroloških pokazatelja. Uvođenje biomedicinske prognoze je nešto što ide u prilog preventivnoj medicini, naglasio je.

– Uvođenje biometeorološke prognoze je dobra glazba za liječničke uši. Svi kronični bolesnici kad čuju biometeorološku prognozu znaju kako će se ponašati. Neka nam biometeorloška prognoza bude prvi alarm, dodao je.

Dr. Đorđević je odbacio tvrdnje o placebo i sugestivnom učinku biometeorološke prognoze.

– To je jedna pozitivna informacija, pozitivno usmjerenje, da se zapitamo sami sa sobom što danas možemo, što ne možemo. Europa tu malo kaska, ali SAD i Australija su upravo zbog klimatskih promjena napravili i psihijatrijsku asocijaciju koja proučava ove stvari i upozoravat će, ne pučanstvo, nego profesionalce kako prenositi te informacije.

– Nemojmo gledati na zdravlje čovjeka kao samo tjelesno. Zdravlje je kao i bolest i tjelesni i socijalni i psihološki i duhovni čimbenici prisutni i u jednom i u drugom.

Apsolutno možemo govoriti o sezonskim depresijama. Mi smo i prije 15 godina znali da se despresivni poremećaj liječi specijalnim lampama. Imate ljude koji žive tamo prema polarnom krugu, gdje je nekoliko mjeseci noć. U Sibiru su obasjali gradove samo kako bi imali barem imitaciju dnevnog svjetla. Kad je sunčano smo raspoloženiji, kad je oblačno onda smo neraspoloženi, depresivni. Kad zapuše južina u nas se uvuče neka melankolija, neraspoloženje. Kad to traje duže od 14 dana, onda možemo govoriti o depresivnom poremećaju, kojeg treba jasno odvojiti od depresivnog raspoloženja.

Upitan da prokomentira neke naslove u medijima, Vakula je rekao da na to gleda negativno.

-Smatram da je u medijima previše senzacionalizma i bombastičnosti. U većini se spominje moje ime, a ja nemam ništa s tim. Mi se trudimo biti što objektivniji, ali nažalost kad se te informacije prenose postanu bombastične.

Dr. Đorđević: Nemojmo voditi negativne unutarnje monologe, okrenimo se jedan drugome.

Dr. Đorđević je ponovio Vakuline riječi: da je nažalost samo negativna vijest – vijest. Rekao je da je najveći problem razdoblje promjena vremena.

– Kad se vrijeme stabilizira, bilo hladno ili toplo, onda se i organizam već navikne. Mi moramo naviknuti čitatelje na pozitivno jer je to pozitivno za sve, ne samo za jednoga, istaknuo je dr. Đorđević.

– Termin jesenske depresije se u javnosti uvriježio. Neće se to liječiti tabletama niti ići psihijatru, ali kad se pojave ovakvi tmurni dani – što više komunikacije, druženja, što više slobodnih, otvorenih, pozitivnih tema. Ne se okrenuti sebi i razmišljati imam li za platiti, kakav je ovršni zakon, istaknuo je.

– Vrijeme može biti triger i otkočiti neki drugi. Onda se sami sa sobim preispitamo što je dobro, što loše, što smo napravili dobro ili loše. Nemojmo voditi te negativne unutarnje monologe sami sa sobom, okrenimo se jedan drugome, poručio je dr. Đorđević.

Vakula je rekao da znanstvenici već desetljećima upozoravaju na klimatske promjene, dok političari ne gledaju dugoročno već u se, na se i poda se.

– Ova Zemlja može bez naše civilizacije. Pitanje je možemo li mi bez nje, upitao je Vakula.

Dr. Đorđević je rekao da je efekt koji je izazvala aktivistica Greta pozitivan i da mlada generacija mora preuzeti stvar u svoje ruke, jer inače neće nitko.
– Mi smo navikli govoriti, a ne slušati. Dok se ne naučimo slušati što struka govori, nećemo otići korak dalje. Dok se to ne dogodi, ništa od pomaka na pozitivno, ustvrdio je.

Facebook Komentari