Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Od čega se umire u Hrvatskoj

U 2018. godini u Hrvatskoj je umrlo 52.706 osoba, što je 771 umrlih manje nego godinu ranije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Prvi uzrok smrti bolesti su cirkulacijskog sustava, od kojih je umrlo 23.048 osoba, dok je od novotvorina ili tumora, druge skupine vodećih uzroka smrti, umrlo 14.210 osoba. Tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj su iz ove dvije skupine bolesti, a preostale smrti odnose se na ozljede i otrovanja, bolesti endokrinog i dišnog sustava te druge manje zastupljene uzroke.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti u prošloj godini iznosio je 0,8 posto, što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za sudsku medicinu, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kvaliteta mortalitetnih pokazatelja ovisi, naime, o nizu elemenata koji trebaju biti zadovoljeni da bi statistika uzroka smrti bila pouzdan izvor zdravstvenih informacija. Pri određivanju osnovnog uzroka smrti od posebne je važnosti pravilno ispunjavanje potvrde o tome, navodi HZJZ, dodajući da taj obrazac ispunjavaju mrtvozornici koji bez suradnje s liječnikom koji je liječio umrlu osobu i bez medicinske dokumentacije ne mogu upisati točan uzrok smrti, piše Silvana Srdoč za tportal.

Najviše osoba u 2018. godini umrlo je od ishemijske bolesti srca (10.195) i cerebrovaskularnih bolesti (6137). Slijede rak bronha i pluća (2957) i šećerna bolest (2855). Promijenio se poredak hipertenzije i sada je peti uzrok smrti, a rak debelog crijeva šesti (zamjena mjesta u odnosu na 2017.). Također u odnosu na 2017. godinu, na desetom mjestu pojavio se prijelom bedrene kosti.

Muškarci

Rang prva četiri uzroka smrti u muškaraca nije se promijenio u odnosu na prethodnu godinu. Na petom mjestu zabilježena je šećerna bolest, na šestom bronhitis, emfizem i astma, na sedmom kronične bolesti jetre i ciroze, na osmom zloćudna novotvorina prostate, na devetom hipertenzija i na desetom zloćudna novotvorina želuca.

Žene

Ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti i šećerna bolest i dalje su vodeći uzroci smrti u žena. Na četvrtom mjestu u 2018. godini nalazi se hipertenzija, na petom zloćudna novotvorina debelog crijeva, a na šestom zloćudna novotvorina dušnika i pluća. Rak dojke zabilježen je na sedmom mjestu uzroka smrti, slijede bronhitis, emfizem i astma. Na devetom mjestu zabilježen je prijelom bedrene kosti, a na desetom insuficijencija srca. U 2018. godini nije umrla nijedna žena od komplikacija u trudnoći, na porođaju ili u babinjama, stoji u izvješću HZJZ-a.

Umrli prema dobi i spolu

U Hrvatskoj je u 2018. godini umrlo 43.576 osoba u dobi od 65 i više godina, koji čine 83 posto ukupno umrlih. Raspodjela prema spolu pokazuje da su žene zastupljenije u ukupnom broju umrlih, a naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok muškarci više umiru u dobi do 64 godine.

Nasilne smrti

Nasilne smrti posljedica su djelovanja određenog vanjskog uzroka, odnosno ozljede ili otrovanja koji mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem.

U 2018. godini u Hrvatskoj su zabilježene 2984 nasilne smrti, od toga je 2237 nastalo nesretnim slučajem, 679 samoubojstvom, a ubojstvom 24.

Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova i prometnih nesreća, slijede otrovanja, ugušenja i utapanja. Osnovna značajka smrtnosti od ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka u 2018. porast je broja umrlih od posljedica padova, što je posljedica metodoloških promjena u šifriranju osnovnog uzroka smrti kojima se želi naglasiti javnozdravstveno značenje padova kao uzroka smrti u starijoj dobi, a na koji se može utjecati preventivnim mjerama, navodi HZJZ.

Facebook Komentari