Uz promijenjeni izračun potrošnje stranih turista i visine radničkih doznaka iz inozemstva, po novome će platna bilanca zemlje uključivati i sredstva kojima građani kupuju polovne automobile u EU te kratkoročne pozajmice tvrtkama, piše Večernji.
Za domaću je javnost možda najzanimljivije to što promijenjena metodologija pokazuje da su strani turisti trošili manje nego što se do sada činilo, i to od 0,5 do 1,1 milijardu eura manje, ovisno od godine do godine. Zaključno s 2018. godinom potrošnja stranih turista bila je 9,5 milijardi eura, a ne 10,1 milijardu eura kako su pokazivali stari izračuni. Hoćemo li ove godine preskočiti deset milijardi eura, tek treba vidjeti, a prvi dio godine donio je povećanje strane potrošnje za 140 milijuna eura.
Statističari uvjeravaju da je nova metoda praćenja turističke potrošnje bolja od stare, a do konačne svote dolaze tako što, pojednostavljeno, množe broj turista s procijenjenom potrošnjom. Podaci o dolascima turista temelje se na policijskim izvorima koji bilježe sva vozila sa stranim registracijskim tablicama koja ulaze u zemlju, broj putnika u njima, putnike u lukama i slično. Stara metodologija oslanjala se na podatke Državnog zavoda za statistiku o noćenjima i dolascima turista, čemu su se dodavale procjene o neprijavljenom smještaju i slično. U prvih šest mjeseci ove godine strani su turisti potrošili 2,7 milijardi eura – a lani u isto vrijeme 2,55 milijardi eura.
Prvi put dobivamo i informaciju koliko sve veći broj hrvatskih građana koji rade u inozemstvu prenesu gotovine preko granice, odnosno “neformalnih kanala”. Hrvatska narodna banka procjenjuje da ti kanali dosežu 40 posto vrijednosti doznaka koje stižu preko banaka, odnosno od godine do godine bili su od 174 do 326 milijuna eura.
Zaključno s prošlom godinom, radničke doznake u Hrvatsku iznosile su 1,17 milijardi eura, od čega je 462 milijuna eura preneseno tim neformalnim kanalima, odnosno u džepovima gastarbajtera.
No istim putem iz Hrvatske je i otišlo 152 milijuna eura. Glavnina doznaka u Hrvatsku dolazi iz Njemačke, Švicarske, Amerike i Austrije, a odljev ide prema Bosni i Hercegovini te ostalim susjednim državama. Saldo na tekućem računu platne bilance smanjen je i za uvoz rabljenih vozila iz Europske unije. Građani su lani za rabljene automobile uvezene iz neke članice Europske unije izdvojili 317 milijuna eura. Godine 2013. taj je uvoz bio 41 milijun eura. Ipak, najveći utjecaj na platnu bilancu i inozemni dug imali su kratkoročni trgovački krediti, kako se u platnoj bilanci vodi odgoda plaćanja za isporučenu robu ili uslugu. Ako neka strana tvrtka isporuči neku robu hrvatskom poduzeću, ta se isporuka u platnoj bilanci vodi kao kredit sve dok ne bude plaćena. Vrijednost tih trgovačkih kredita u 2018. godini procijenjena je na 3,9 milijardi eura.
Hrvatska narodna banka provodi reviziju statistike odnosa s inozemstvom svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigli veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost s međunarodnim statističkim standardima. – Kao statističari dužni smo revidirati podatke kad god nešto novo postane dostupno i poznato – objasnio je Tomislav Galac. U središnjoj banci kažu da je praćenje inozemnih transakcija usklađeno s metodom koju primjenjuju druge članice Europske unije, piše Večernji.
