Hrvatska će do kraja mandata ovoga saziva Europske komisije, dakle do kraja listopada, dobiti potvrdu da je ispunila sve tehničke kriterije za ulazak u schengensku zonu. No, kao i u procesu ulaska u Europsku uniju, i ulazak u Schengen mogli bi nam otežati susjedi Slovenci. Ipak, premijer Andrej Plenković tvrdi da postoji dovoljno mehanizama koji ih u tome – mogu spriječiti, piše HRT.
Podsjetimo, premijer je jučer razgovarao sa Jean-Claudom Junckerom, koji je poručio da Hrvatska treba postati punopravnom članicom schengenskog prostora i da Komisija dovršava ocjenu u tom smislu. Konačnu odluku donose zemlje članice. O ovoj je temi u premijer opet govorio u izjavi novinarima.
Premijer Andrej Plenković u Bruxellesu je sudjelovao na forumu posvećenom mogućnostima povezivanja Europe i Azije. Skup su otvorili predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i japanski premijer Shinzo Abe.
Susreli smo se s predsjednikom Europskog parlamenta David Sassolijem, nakon toga s aktualnim predsjednikom komisije Jean Claude Junckerom, sada sa predsjednikom Valdisom Dombrovskisom. Slijede susreti s finskim premijerom koji je ovdje aktualni predsjedavajući, a popodne s aktualnim i budućim povjerenikom za proračun što je jedna od najvažnijih tema, kao i sudjelovanje na završnom dijelu ovog velikog foruma između EU-a i Azije o povezivosti. I navečer imam susret s Charles Michelom, budućim predsjedateljem Europskog vijeća. Sutra se sastajem s Donaldom Tuskom, izjavio je novinarima premijer Andrej Plenković.
– Vrlo jasna jamstva Junckera da će do kraja njegova mandata, a to je listopad, da će Komisija uputiti Vijeću prijedlog da je Hrvatska ispustila kriterije za Schengen, te da se nakon toga proces donošenja odluka prenosi na države članice, kazao je. Na pitanje je li realno da će politička odluka o ulasku u Schengen biti donešena tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om, Plenković je rekao da nije.
– Kada država predsjeda nije realno da neka krupna politička tema, kojom se sami bavite i upravljate, bude na stolu. Objektivno, znate koliko Bugarska i Rumunjska čekaju nakon što im je Komisija dala prijedlog. Politička rasprava će se voditi, ne očekujem da bilo kakva odluka bude za vrijeme našeg predsjedanja, kazao je.
“Slovenija ne može blokirati do unedogled”
– Ako bude nekih otvorenih političkih pitanja, mi ćemo ih rješavati na Vijeću. Mi smo imali već jednu epizodu koja je bila antieuropska, loša, ružna…Izazvala je probleme u bilateralnim odnosima. Miješati bilateralna i međunarodna pitanja s europskim temama, mislim da to nije dobro. Mi to ne radimo, očekujemo i da Slovenija to ne radi. Vidjet ćemo što će biti u Luksemburgu pred Europskim sudom pa ćemo nakon toga razgovarati. Pitanje granice nije vezano za Schengen. Dodaje da nas Slovenija ne može do unedogled blokirati – “Mi smo članica, imamo dovoljne mehanizme”.
Otpor drugih država, onih koje blokiraju Bugarsku i Rumunjsku?
– Ne bih rekao da su one substantivnog karaktera. Hrvatska je zemlja koja, u načelnom smislu, za razliku od Slovenije nije napravila bodljikavu žicu na granici niti je izgradila zid. Imamo ljude koji se zovu hrvatski policajci koje jako cijenim, koji čuvaju granicu i preveniraju ilegalne migracije. Mi jačati kontrolu vanjske granice, u novoj financijskoj perspektivi će za to umjesto 10 biti namijenjeno 30 milijardi.
Slovenski premijer Marjan Šarec procjenu EK smatra političkom
– Upravo obrnuto. Komisijine službe nemaju nikakve veze s politikom. Oni primaju plaću da bi gledali je li zemlja koja ima ambiciju ispuniti kriterije za Schengen, to i ispunila. Njih ne poznajem, ne idem s njima na kavu ili u Baltazar. Oni rade svoj posao, dodaje Plenković.
Pripreme za Euro – važna tema
– Druga tema su naše pripreme za Euro, dakle europski tečajni mehanizam. Važna tema. Ispunjavamo naš akcijski plan koji je, kao što znate, prihvaćen u srpnju, kada smo imali i sastanke s ključnim ljudima Eurozone. Riječ je o 6 područja, 19 aktivnosti, 9 institucija. Prije svega Ministarstvo financija, HNB, Ministarstvo uprave, Državne imovine, Državni zavod za statistiku, mjere koje su kompatibilne s nacionalnim programom reformi i s te strane Komisija temeljito prati ovo što radimo, a radimo realno u rokovima koje smo zacrtali. Proces ide dobro, kaže Plenković.
Tijekom listopada doći će i izaslanstvo Komisije koje će prikupljati podatke za novo izvješće u kontekstu Europskoga semestra. To je bila tema sada s gospodinom Dombrovskisom i oni su vrlo pozitivni s našim ukupnim naporima u reformama, prije svega strukturnim i isto tako onim aktivnostima koje se tiču našeg ukupnog gospodarskog razvoja, makroekonomskih pokazatelja onoga što smo napravili na temeljnim aspektima i nacionalnog programa reformi i programa Vlade, kazao je Plenković.
Kako će se Zakon o Vukovaru zakonski regulirati na razini EU-a?
– Hrvatska je već napisala zakon. Vrlo otvoreno, Vukovar je simbol Hrvatske, simbol je žrtve, patnje te obveza svake Vlade da se na poseban način odnosi prema Vukovaru. Naša je intencija napraviti zakonski okvir koji bi uzeo u obzir specifičnosti grada koji je bio sravnjen sa zemljom, grada koji je imao preko 30 tisuća ljudi, a danas tek 20, 1500 ljudi je poginulo. Želimo Komisiji objasniti specifičnost Vukovara i pronaći, ne nužno gdje nigdje takav zakon ne postoji. Bilo je situacija “gdje se možemo nasloniti”. Uz manje modifikacije ćemo pokušati privući investitore u Vukovar. SDP je napravio da je isto privući investitore u Svetu Nedelju, Zagreb, Buzin kao i u Vukovar. Mi želimo naći iznimke koji bi bili magneti za ulagače i radna mjesta. Smisao je i demografska revitalizacija. Po toj temi radimo, dijalog je intenzivan. Imamo visok stupanj razumijevanja kod predsjednika Junckera, a senzibilizirana je i buduća predsjednica Ursula von der Leyen. Trudimo se to riješiti što prije, rakao je premijer.
