Hrvatska pliva u novcu koji se ne ulaže i ne troši. Na tržištu je svakog dana oko 40 milijardi kuna viška

Carinski i trgovinski ratovi, beskonačni Brexit i slična zbivanja na svjetskoj sceni prilično smanjuju obujam svjetske trgovine, što prijeti rastu svjetskoga BDP-a, pa se nijedna središnja banka ne usudi povećati kamate. Štoviše, uplovile su u minus ne bi li potaknule ulaganja i kreditiranje.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), rekao je da se fenomen negativne kamatne stope pojavio prije 40-ak godina, kada je japanska središnja banka najprije uvela nultu, a zatim i negativne kamate.

“Japan na taj način već dulji niz godina pokušava napraviti ono što japanske vlade nisu napravile, a to je izazivanje rasta i svega drugog što bi vlade trebale raditi”, rekao je.

Danska ih je uvela 2012., Europska središnja banka 2014., no Europa se svejedno koprca u mizernome rastu koji službeno nije recesija, ali je očito nova normala.

“Ta politika negativnih kamata sada postoji i u EU-u. Svjedoci smo da smo ove godine u Danskoj prvi put zabilježili negativne kamate na stambene kredite stanovništvu kroz naknade koje naplaćuju banke ipak nešto i zarade, no to je fenomen koji će, čini mi se, još neko vrijeme trajati”, rekao je Adrović.

Čak i Hrvatska pliva u novcu koji se ne ulaže i ne troši

Zasad nitko ne zna kako izaći iz zone negativnih kamata, baš kao što to ne zna ni Japan, koji se s njima nosi desetljećima. Tvrdnja da središnje banke ne bi trebale obavljati posao vlada neće previše pomoći. Svijet se očito suočava s granicama rasta na planetu ograničenih resursa, što je tome istome svijetu teško shvatljivo i probavljivo.

“Ne možemo očekivati da se politika središnjih banaka promijeni sve dok se dva faktora ne poklope. Prvi je nešto viša stopa inflacije. Dakle, kada bi stopa inflacije bila oko dva posto i kada bi rast bio relativno robustan. Vjerojatno su to dvije stvari koje bi omogućile središnjim bankama da promijene svoje ponašanje, svoju politiku, količinu novca u optjecaju i sve što ide uz to”, objasnio je predsjednik HUP-a.

Čak i Hrvatska pliva u novcu, ali se on niti ulaže niti troši. Viškovi likvidnosti na povijesnim su razinama: na tržištu je, zajedno s devizama, oko 40 milijardi kuna viška. Svakoga dana.

“Taj novac sam po sebi ne može osnovati 100 tisuća startupova, povećati potražnju za novcem. Nama trebaju poticajne mjere koje će gospodarstvo tjerati prema rastu i razvoju, a za to nisu zadužene središnje banke niti to trebaju činiti. Mi trebamo vlade koje će kreativnim mjerama poboljšati uvjete, regulaciju, institucije. To je slučaj kod nas i rezultat svega treba biti poboljšani rast”, rekao je Andrović.

Nema straha od novih švicaraca

Kamate su na dugoročne kredite poduzećima oko tri posto, no s obzirom na to da su iz statistike izvučeni krediti brodogradnji i Agrokoru, teško je utvrditi je li i koliko ostatak gospodarstva u kreditnome zamahu. U svakome slučaju, zadužuje se povoljnije od države.

“Prosječni prinos na 10-godišnje obveznice koje emitira Hrvatska iznosi oko 0,7 posto, dok isti prinos Bugarska ima 0,41 posto. Dakle, gotovo upola jeftinije. Kuriozitet je da slovenska obveznica ima negativni prinos, da je sada izdaje, mogla bi je izdati uz prinos od -0,22”, objasnio je Andrović.

U odnosu na poduzeća, stanovništvo troši hrabrije jer se zadužuje po doista niskim kamatama. Stambeni se krediti podižu uz prosječne kamate od 3,2 posto, što je među najpovoljnijima u Europi. Kod drugih najpopularnijih kredita, gotovinskih, stojimo još i bolje.

Uz Sloveniju, imamo najniže kamate u Europi. Iako je HNB davno izdao upozorenje zbog bujanja gotovinskih kredita, Adrović kaže da nema straha od novih švicaraca jer je većina tih kredita u kunama, s fiksnim kamatama, a svi veći iznosi dodatno su osigurani od neplaćanja.

“Opasnost bi postojala kad bi Hrvatska ušla u recesiju, kad bi 50 ili 100 tisuća ljudi izgubilo posao, kad bi došlo do smanjenja plaća. To bi bila realna opasnost i to je taj kreditni rizik s kojim ćemo živjeti”, rekao je Andrović.

Iako brojke ne ukazuju ni na kakav problem, globalno okruženje koje ne zna kako se vratiti u zonu visokoga rasta, i za malenu Hrvatsku, ovisnu o izvozu, može postati problem i prije nego mislimo, piše dnevnik.hr.

Facebook Komentari