Alarmantni podaci: U pola hrvatskih gradova radi manje od 10% stanovnika

Gotovo svaki drugi grad i općina u Hrvatskoj, njih 248 od ukupno 555, imala je lani manje od 10 posto zaposlenih u ukupnom stanovništvu. Alarmantni su to podaci koji proizlaze iz niza podataka koje je u posljednje vrijeme objavila državna statistika, a koji pokazuju, kako upozoravaju ekonomisti, u kojoj se mjeri Hrvatska preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu, posebno u obalnim područjima, piše novac.hr.

Radno su najaktivniji stanovnici sjevera zemlje – Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. Od deset gradova s najvećim udjelom zaposlenih u ukupnom broju stanovnika, pet ih je upravo na sjeveru zemlje. Najveći udio zaposlenih među gradovima imaju Varaždin, 60,9 posto, i Čakovec, 60,1 posto, a tu su i Zabok, Prelog i Koprivnica.

– Varaždinsko područje i Međimurje zapravo su poduzetnički najzdravija područja u Hrvatskoj – primjećuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

No, paradoksalno je da su upravo u tim područjima plaće zaposlenih među najmanjima u zemlji, što ekonomisti uglavnom objašnjavaju industrijom tekstila i obuće koja u tim krajevima ima jake korijene, a u kojima su plaće tradicionalne male.

Iako podaci o radnoj aktivnosti stanovništva pojedinoga grada i općine nisu potpuni, jer ne obuhvaćaju zaposlene u obrtima i slobodnim profesijama, koji čine otprilike 15 posto ukupnog broja zaposlenih, a nedostaju i poljoprivrednici, predstavljaju dobar putokaz zbivanja na hrvatskom tržištu rada i u društvu općenito. To više što se udjeli odnose na ukupan broj stanovnika pojedinog grada i općine kakav je bio na prijelazu iz 2017. u 2018. godinu, a ne samo na radno sposobno stanovništvo, čime priča uključuje i demografsku katastrofu kroz koju Hrvatska prolazi.

I dok se sjever zemlje, zatim Zagreb, pa i turistički orijentirana Istra, još kako-tako drže, ostatak zemlje muku muči i s demografijom i s gospodarstvom. Mnogi govore o dvije Hrvatske – jednoj okrenutoj poduzetništvu i drugoj usmjerenoj na rentnu ekonomiju i zapošljavanje u javnom sektoru.

Rentijerstvo

– Renta i velik javni sektor hrvatska su specifičnost u odnosu na druge zemlje s kojima se obično uspoređujemo. Sjever zemlje područje je s jakom poduzetničkom kulturom, u kojem pravna država dobro funkcionira, a koje se naslanja na obližnja područja Slovenije i Austrije. Sve to sjever vuče još iz Austro-Ugarske. S duge strane, imamo velika područja u kojima je poduzetništvo slabo razvijeno i u kojima dominira zaposlenost u javnom sektoru, a tu onda, s obzirom na ograničen broj radnih mjesta, rade ‘veze’. Konačno, obalni dio zemlje ima manje zaposlenih jer je tamo jako rentijerstvo, odnosno iznajmljivanje stanova i apartmana – ocjenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

– Na sjeveru zemlje jako je malo i srednje poduzetništvo koje zapošljava velik broj ljudi – ističe i Damir Novotny, ekonomski analitičar. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska, što se stope zaposlenosti tiče, na samom dnu ljestvice EU, no javna je tajna da mnogi nezaposleni rade u ‘sivoj zoni’, koja je kod nas i dalje jaka. Sve to, ističe Novotny, u stvarnosti mijenja i stopu zaposlenosti, koja je, po svemu sudeći, veća od one koju iskazuje službena statistika.

Povremeni rad

Ekonomisti ističu i gospodarske zone, koje su upravo na sjeveru države dale najbolje rezultate. Pa ipak, plaće su u tom dijelu zemlje među najmanjima u Hrvatskoj. I to je, upozorava Lovrinčević, hrvatski paradoks, jer je u drugim zemljama pravilo takvo da su u dijelovima države s jačom poduzetničkom inicijativom i plaće veće. Stoga tamošnje stanovništvo, ističu ekonomisti, kućne proračune ‘krpa’ poljoprivredom i povremenim odlascima na rad u Sloveniju i Austriju. Štoviše, taj bi se trend od sljedeće godine u Sjevernoj Hrvatskoj mogao i ubrzati, s obzirom na to da bi nam Austrija, kao posljednja članica EU, sredinom 2020. trebala otvoriti svoje tržište rada.

Podaci pokazuju da razmjerno velik udio zaposlenih u ukupnom broju stanovnika ima i Zagreb, oko 43 posto, što se može objasniti činjenicom da je velik dio gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj koncentriran na području prijestolnice. U Zagrebu je i velik broj državnih i gradskih institucija, koje su također velik poslodavac. Studije su već pokazale da je ekonomska aktivnost u Hrvatskoj u velikoj mjeri koncentrirana upravo u županijskim središtima i njihovoj neposrednoj okolici. Pula i Rijeka, gradovi koji se u posljednje vrijeme suočavaju s krizom brodogradnje, ipak su uspjeli zadržati razmjerno visoku zaposlenost od oko 40 posto, piše novac.hr.

U grupu uspješnijih po radnoj aktivnosti u hrvatskim uvjetima mogli bismo ubrojiti i Vinkovce, najveći grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojima udio zaposlenih u ukupnom broju stanovnika doseže gotovo 43 posto. S druge strane, Velika Gorica, najveći grad u Zagrebačkoj županiji, ima udio zaposlenih u tvrtkama i institucijama u ukupnom stanovništvu od samo 23 posto: razmjerno mali udio zaposlenih vjerojatno se može objasniti činjenicom da administrativno područje Velike Gorice obuhvaća i velik broj sela, a time i poljoprivrednika, kao i izostankom institucija Zagrebačke županije, koje su i dalje u Zagrebu, gradu koji ne pripada Zagrebačkoj županiji. Na kraju hrvatske ljestvice radne aktivnosti stanovništva su općine Lanišće u Istri, Ervenik u Šibensko-kninskoj i Podcrkavlje u Brodsko-posavskoj županiji. U tim općinama udjeli zaposlenih u ukupnom broju stanovnika kreću se oko jedan posto.

Top 10 hrvatskih gradova i općina s najvećim udjelom zaposlenog stanovništva 2018.:

1. Varaždin: 60,9%

2. Čakovec: 60,1%

3. Dugopolje: 57,4%

4. Zlatar-Bistrica: 56,8%

5. Zemunik Donji: 56,7%

6. Zabok: 52,9%

7. Trnovec Bartolomečki: 47,9%

8. Stupnik: 45,7%

9. Prelog: 45,4%

10. Buzet: 45,3%

Izvor: DZS, izračuni

Facebook Komentari