Jurčić: Visoki trgovački sud vraća slučaj, jer se moraju poštivati ovlaštenja

Bivši ministar gospodarstva i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić komentirao je odluku Visokog trgovačkog suda u Zagrebu koji je uvažio žalbe vjerovnika na nagodbu u Agrokoru i vratio ih prvostupanjskom sudu na odlučivanje.

Na pitanje što ta presuda znači, Jurčić je rekao je ona pokazuje kako pravosuđe u Hrvatskoj funkcionira.

“Presuda znači da pravosudni sustav u Hrvatskoj funkcionira, ako se napravi greška na jednom nivou da to drugi može drugi nivo ispraviti. Bez obzira kakva se politička euforija stvorila oko slučaja Agrokor. Stanje nije bilo tako kritično kako se prikazivalo i da se time nastojalo prikriti brzoplete poteze”, rekao je Jurčić.

“Naknadno revizorsko vijeće nije donosio revizor nego izvanredni vladin povjerenik, što je nedopustivo. Revizor mora biti samostalan i na temelju svojih znanja donositi odluku. Druga greška je što o odlukama u nisu odlučivale kompanije po visini potraživanja, što je uobičajeno u ovakvim postupcima, nego privremeno vijeće, dok se ne utvrde stvarna potraživanja, a kada se utvrde, prema udjelu se ima određeni broj glasova, a to, čini mi se, nije napravljeno”, kazao je Jurčić.

“Čudno mi je da se donose provedbeni akti koji se donose prema zakonu Lex Agrokor, koji je ipak potvrdio Trgovački sud. Onda on to treba i potvrditi, no nije mi jasno kako je Trgovački sud propustio”, rekao je Jurčić.

U rješenju suda stoji da sve navedene žalbe osporavaju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja i predlažu rješenje preinačiti i uskratiti odobrenje izvanrednom povjereniku i privremenom vjerovničkom vijeću, odnosno predmet ukinuti i vratiti u ponovni postupak. U bitnom navode da je prvostupanjski sud propustio odlučivati o davanju odobrenja na provedbene dokumente nagodbe.

“Stvorila se euforija, pravili se dokumenti koji će biti provedbeni, nije se pazilo na proceduru tko što odobrava, samo je bilo cilj da se spase, pa će se kasnije rješavati. Ispalo je da, kako je tvrdio Visoki trgovački sud, nisu imali odobrenja. To ima i materijalne konzekvence, jer kompanije Kao Adris i Reiffeisen imaju i velika materijalna potraživanja, koje su krivo predočene u dokumentima, a po ovoj odluci njihov status nije bio pravilno određen i time su pretrpeli materijalnu štetu, a tu su i prekršajni propisi koji su doneseni. Podsjetio bih da u prvom koraku ni ruska potraživanja u većem iznosu nisu bila priznata od izvanrednog povjerenika, da bi se nakon nekoliko mjeseci uvrstila u priznata potraživanja koja je priznao privremeni upravitelj. Je li netko koristio taj kaos ili ne, to je drugo pitanje, ali Visoki trgovački sud vraća slučaj, jer se moraju poštivati procedure i ovlaštenja koja ima svatko u tom postupku”, rekao je Ljubo Jurčić.

Među 13 provedbenih dokumenata su i isprava o izdavanju zamjenjivih obveznica, uvjeti zamjenjivih obveznica, pravila prijenosa isprava o izdavanju poslovnih udjela, instrumenti zapisa o zajmu dobavljača, obeštećenja. Ovo su ključni dokumenti prema kojima su se utvrđivala potraživanja u samoj nagodbi.

“Ako je u pitanju samo greška u koracima, OK. To bi moglo imati i materijalne konzekvence. Iz ovih dokumenata proizlaze i njihov status, te ovlaštenja u sadašnjoj grupi. Moglo bi ispasti ružno ako se vidi da je netko davao mimo ovlaštrenja i ako su odluke donesene na nečiju štetu i u nečiju korist”, kaže.

Oko refinanciranja roll up kredita, zašto su dobavljači glasali protiv novog sklapanja nagodbe odnosno refinanciranja kredita u visini od milijardu eura?

“Nisu dobili 10 posto graničnog duga koliko su trebali dobiti, ali obrazlagalo se situacijom opstojnosti kompanije, kao da se neće dobiti puno više. To je vjerojatno bio politički pritisak na upravu, a uvjetima u kojima se financiraju takve kompanije s niskim kamatama, roll up plaća neku kamatu koja ne pokazuje da je dobra. Ako plaćate veću kamatu ostaje manje sredstava za otplatu starog duga”, kaže ekonomist.

Je li ta kamata kojom se refinancira, koja je više od 8 posto, povoljna, što ona pokazuje?

“Nije. Proces stabilizacije, transformacije koji se vodio u Agrokoru dobilo je nagradu u SAD. Bilo je teško zaključiti po čemu je dobio nagradu. U današnje vrijeme takva firma ne bi trebala imati kamatu iznad dva posto. Kamata pokazuje kako procjenjuju rizik oni koji daju svoj novac, ona pokazuje uspješnost kompanije”, rekao je Jurčić.

Gdje je onda taj rizik koji se sada pretvara u tu kamatu, i dobavljači su tražili da im se za prošlu godinu isplati 17 milijuna eura, a novi vlasnici su im ponudili samo 5 milijuna. Ako je riječ o 12 milijuna koji bi mogli narušiti stanje u kompaniji, što to govori o njoj?

“Moje gledanje na kompaniju, imamo imenovanu upravu koja je od menadžera, ali oni su zapravo revizori. Revizori dobro mogu analizirati stanje u kompaniji, a menadžeri su sasvim drugi tip ljudi koji gledaju perspektivu. Samo jedan segment njihovog posla je revizija i računovnodstvo. Vi kompaniju možete voditi bez računovođa i bez revizora, ali ako pitate računovođu kakvo je stanje u kompaniji, on gleda trenutno stanje, potraživanja dugovanja, prihode i rashode. Kada radite poduzetnički jedan skok naprijed, vi se zadužujete. Knjigovođa će se teško zadužii jer ne vidi ostalo poslovanje u kompaniji, jer ne zna hoće li se vrastiti investicije u budućnosti, ali to nije njegov posao. U Agrokoru imamo situaciju da su ljudi koji vode kompaniju malo više od knjihovođe, malo su više od revizora, ali nisu menadžeri. Nemaju iskustvo vođenja ovolikih kompanija, gdje morate poduzeti neki poduzetnički pothvat, napraviti neke investicijie, koje u početku čine trošak, ali će se kasnije isplatiti. To je jedno konzervativno vođenje Agrokora”, rekao je Jurčić.

Kako tumačite činjenicu da je prva optužnica u slučaju Agrokor bila usmjerena isključivo protiv dobavljača, a da u toj optužnici nema nikoga nikoga od menadžera Agrokora, bivših menadžera, faktoring društava koja su zapravo s mjeničnim poslovanjem zarađivala?

“Nisam vidio optužnicu. Ona također s moje točke malo čudna, jer u financijskom poslovanju kažu da to nije bila mjenica za robu nego za kredit. Mjenice se daju za financijsko dugovanje, vi kada kupujete stan, dižete kredit, dajete mjenicu. Ona je samostalni instrument”, kaže Jurčić.

Optužnica tvrdi da je to prikriveno financiranje, ali zašto su za prikriveno financiranje optuženi dobavljači, ali ne i kompanija?

“Financiranje se može raditi na različite načine, treba vidjeti je li pšravilno knjižilo, poslovne transakcije, da li se time izbjegava plaćanje poreza ili pranje novca. Ne znam kako se to dogodilo. kada krene proces vidjet ćemo kakva je zapravo optužba”, kaže ekonomist.

Može li se to smatrati pritiskom na dobavljače prije glasanja o refinanciranju roll upr kredita?

“U nategnutom pogledu da, ali bih volio da se situacija u Agrokoru smiri i da svatko počne raditi svoj posao kako spada, i knjigovodstveni prikaz i revizija i pravni tretman svih transakcija. Ovdje je euforaij i za Hrvatsku i za Agrokog ako će se ići opravdati potezi iz prve faze Agrokor slučajua s krivim potezima u ovoj fazi”, kaže Jurčić.

Kada gledamo na globalnom tržištu, tko je u nepovoljnijem položaju, tko o kome više ovisi, Agrokor, odnosno Konzum o dobavljačima ili obrnuto?

“Dobavljači su zapravo u poziciji u kojoj su ucijenjeni, ako ne prihvatite uvjete izgubit ćete police, ako izgubite police Agrokor je dosta bio značajan za njih, i njihova je pregovaračka pozicija sada dosta lošija. S druge strane, ako gledate s nivoa države i makroekonomije i efikasnost poslovanja, gdje će gledati zaradu, i onda će ići otpisivati one na čijim proizvodima imaju manju zaradu. Tako dobavljači ostaju bez posla s Agrokorom. Sadašnja situacija u kojoj imamo strane lance koji su konkurencija Konzumu, većina lanaca imaju povoljnije dobavljače u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Oni hrvatsku robu uzimaju samo da bi je imali, a više zarađuju na robi stranih dobavljača. Zapadne zemlje imaju bolje organizaciju proizvodnje, potporu manjim i srednjim kompanijama” rekao je Jurčić.

Facebook Komentari