Sveprisutni simbol Svetišta u Mariji Bistrici, Crna Gospa na oltaru bazilike djelo je nepoznatog autora iz 15. stoljeća i dio bogate tradicije kipova crnih gospa u Europi. I sutra će, na blagdan Velike Gospe, biti središnji dio svečanosti.
Već danas vjernici stižu u Mariju Bistricu, u bazilici ih dočekuje kip Crne gospe, piše HRT.
– Svaki kilometar koliko je bilo teže u nogama, u meni je sve bilo lakše, rekao je hodočasnik iz Sunje Marko Srnec.
– Uvijek je kip pred očima i kad ti je najteže onda se sjetiš i zato se hodočasti svake godine, opisala je hodočasnica Milka Krčelić iz Martinske Vesi.
No, zašto je Gospa crna? Kršćanski umjetnici možda su željeli prikazati Marijinu unutarnju ljepotu, a postoji i teorija o prožimanju kultura, monoteizma i politeizma.
– Pogani su imali puno božanstava kao što znamo, Demetra, Izida, te božice plodnosti bile su oslikavane u crnoj boji jer je najplodnija zemlja crne boje. Kršćani to nisu odbacili, uzeli su tu ideju i željeli reći, postoji jedna žena koja je plodna, objasnio je Domagoj Matošević, rektor Svetišta Majke Božje Bistričke.
Marijabistrički kip bio je crn i prije poznatog požara crkve 1880. godine.
– Sve je bilo uništeno osim oltara i drvenog kipa pa je sigurno i taj događaj pobudio vjeru u čudotvornost kipa Majke Božje Bistričke ljudi ovdje dolaze, dodao je Matošević.
Gospa je crna, no Marija Bistrica se šareni. Licitari, medenjaci, medovina, drvene igračke, Blagdan Velike Gospe je vjerski – i turistički događaj.
– Dođe jako puno ljudi jer u tradiciji nas Hrvata je da volimo marijanska svetišta a posebno volimo Majku Božju Bistričku, kazala je Vlasta Hubicki, medičarka i licitarka iz Marije Bistrice.
Nema svečanije procesije od one s Crnom Gospom, tako će biti i sutra. Ali riječ je o replici. Dragocjeni kip s oltara silazi samo da mu se promijeni haljina, a jedini je put bio iznesen na Hipodrom kad je svetu misu služio papa Ivan Pavao Drugi, piše HRT.
