Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac gostovao je u Novom danu povodom 24. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja.
Na početku razgovora pojasnio je kako je došlo do operacije Oluja.
“U razgovoru s predsjednikom i kasnije sa stožerom, zaključili smo da operacije kao što je Medački džep, samostalne operacije, neće biti dovoljne. Nakon Bljeska jedno se područje riješilo, dobili smo slobodno područje i leđa su nam bila osigurana, tako je krenulo”, kazao je Miljavac.
“Složena je direktiva koju je general Stipetić odnio kod predsjednika. Ideja je razrađena na glavnom stolu, te je kasnije dalje razrađivana. Do 20.07. plan operacije bio je gotov. Nekoliko je Oluja već trebalo biti prije, no situacija se razvijala”, rekao je Miljavac.
Kaže kako se neke druge operacije znaju isticati u rangu važnosti kao što je Oluja, što nije sasvim točno.
“Iznenađuju me komentari da je Bihaćki džep spasio Hrvatsku, ali to nije istina. Prihvaćali smo stotine tisuća izbjeglica s tog područja, ali to nije bila ključna operacija”, kazao je Miljavac.
Na pitanje koliko je bilo teško očuvati tajnost akcije, kaže da su bili spremni na to da će se informacija o tome da se nešto sprema proširiti.
“Mi smo s time računali, ne možete mobilizirati toliko ljudi a da se ne sazna. U prostoru koji smo računali kao operaciju Oluja bilo je skoro 170.000 ljudi. Nije bilo pitanje hoće li to otkriti. Ljudi su slobodno šetali, postojali su telefoni. No nije se znalo koji je obim operacije i nisu znali pravce i vrijeme napada. To je uvijek enigma za drugu stranu”, rekao je Miljavac.
Naglasio je da su u operaciji Oluja postojale i druge strane koje su bile uključene u plan, iako ne izravno na području gdje je Oluja planirana.
“Mi se uvijek okrećemo prostoru na kojem se događala bitka, a vrlo važan prostor je bio i istok. Mi smo aktivirali cijelu jednu operaciju zvanu Zid, jer nitko nije mogao znati hoće li Srbija reagirati na to što mi idemo radikalno riješiti Republiku Srpsku Krajinu, pa smo ostavili dvije pune brigade tamo, za slučaj da reakcije bude. A svakako bi nam dobro došle kod Knina”, objašnjava Miljavac.
“Ako nakon toga ako dođe do sukoba na istoku, plan je bio dvije trećine vojnika prebaciti na istok. Računali smo ako se tamo sukobi pola milijuna vojnika da bi i međunarodna zajednica morala reagirati”, kazao je Miljavac.
“Knin je bio ono što se zove stožerna točka operacije, naravno da je većina profesionalnih operacija bila usmjerena na Knin. Za vojnike Krajine oslobađanje Knina bilo je veliko moralno i psihičko opterećenje. Da to nije išlo tako brzo, umiješali bi se strani faktori, pa ne bi tako brzo uspjeli osloboditi državu. Najveće su profesionalne snage bile u Kninu, ali ne smijemo zaboraviti ostale”, naglasio je Miljavac.
Kaže da su u Oluji korištena iskustva iz operacije Bljesak.
“Stožer iz iskustva Bljeska je napravio dva stožerna tima za Oluju. Veliki su pritisci i opterećenje bili. Kada sve krene imate jedno veliko pitanje veliko – što će se dogoditi. Kada dobro prođe sve, puno ih se javi kako su zaslužni, a da je prošlo loše, prstom bi uprli svi u nas i u sve koji su to vodili”, rekao je Miljavac.
