Dok se o ovosezonskim turističkim brojkama vode žustre rasprave, hrvatske zračne luke u prvoj polovici godine nastavljaju sa visokim stopama rasta i ulaganjima u infrastrukturu.
Pokazuju to i neslužbeni statistički podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo prema kojima je u lipnju ove godine je na aerodromima diljem zemlje prevezeno 11 posto putnika više nego u istom razdoblju lani (1.557.530 putnika), a sličan rast od 10,7 posto (4.287.075 putnika) domaće zračne luke bilježe i od početka ove godine.
„Stope rasta putnika u našim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2019. su iznimno dobre, a posebno bi istaknuo ZL Dubrovnik sa stopom rasta od preko 17 posto, prvenstveno zahvaljujući dolasku najveće europske kompanije Ryan Air i najveće svjetske kompanije American Airlines. Vidimo da je takvo povećanje prometa za sobom povuklo i investicije u infrastrukturu“, istaknuo je predsjednik Udruženja zračnog prometa Hrvatske Gospodarske Komore i direktor bračkog aerodroma Tonći Pejović, dodavši kako trend sve kraćeg boravka turista u jednoj destinaciji ide na ruku zračnim lukama i prijevoznicima jer podrazumijeva bržu izmjenu putnika.
U lipnju je najveći rast od čak 43 posto (120.397 putnika) zabilježila zračna luka Zadar, slijedi ZL Rijeka s rastom od 37,5 posto (30.786 putnika), a za 14 posto je porastao broj putnika u ZL Pula (135.715 putnika) i ZL Dubrovnik (413.200 putnika). Splitski aerodrom je prevezao 8,2 posto više putnika nego u lipnju 2018. (510.768 putnika), dok je zagrebačka zračna luka zabilježila blagi rast od 0,8 posto (333.838 putnika). Pad od 8, odnosno 5 posto zabilježili su aerodrom Brač i ZL Osijek.
Slični trendovi prevladavaju i u prvoj polovici godine. Prednjače ZL Zadar i ZL Rijeka s rastom od 39, odnosno 19,6 posto, a slijede ZL Dubrovnik (17,4 posto) i ZL Pula (16,3 posto). Broj putnika u ZL Split i ZL Zagreb također je rastao za 8,1 i 3,9 posto, dok pad od 13,6 posto, odnosno 12,1 posto bilježe Aerodrom Brač i ZL Osijek.
Uz broj putnika rastao je i broj operacija zrakoplova, u lipnju za 12 posto, a u prvoj polovici godine za 7,5 posto.
Pejović predviđa nastavak pozitivnih trendova, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. „Ono što nas brine je kako će se odvijati situacija po pitanju Brexita jer je Engleska do sad bila potpisnik ugovora Open Sky. Kad i ako se to bude mijenjalo trebat će ispregovarati mnoštvo stvari kako bi se znalo koji su režimi letenja, a to još uvijek nije napravljeno. Druga stvar koja bi mogla negativno utjecati na zračni promet je kriza u Perzijskom zaljevu zbog koje bi cijene nafte, odnosno kerozina mogle porasti“, pojasnio je Pejović.
Inače, subjekti zračnog prometa u Hrvatskoj uključuju devet međunarodnih zračnih luka, dvije kompanije i kontrole leta. U 2018. ostvarili su 4.3 milijarde kuna prihoda te 451 milijun kuna dobiti. Izravno zapošljavaju oko 4.100 zaposlenih, a procjenjuje se da oko 9.000 ljudi ukupno svoj dohodak ostvaruje od djelatnosti vezanih uz zračni prometa.
Bruto mjesečni dohodak po zaposlenome iznosi oko 14.300 kuna, ne računajući Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe gdje je prosječna bruto plaća po zaposlenome iznimno visoka i penje se preko 49.000 kuna, piše HGK.
