Niska razina robnog izvoza i njegov relativno spor rast dugoročno obilježavaju hrvatsko gospodarstvo, zaključuje HGK u analizi izvoza Hrvatske i zemalja EU10.
Ti problemi se dodatno naglašavaju kada se Hrvatska uspoređuje sa zemljama EU10, odnosno članicama EU usporedivih značajki koje su u proteklom dugoročnijem razdoblju ostvarile znatno bolje trendove u kretanju robnog izvoza.
Međutim, zahvaljujući pristupanju EU, ali i većoj orijentaciji poduzetnika na izvoz nakon dugotrajne krize i osjetnog pada razine domaće potražnje, proteklih je pet godina po pitanju kretanja robnog izvoza bilo relativno dobro za Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo. Točnije, Hrvatska je u proteklih pet godina, u usporedbi sa zemljama EU10, ostvarila najvišu stopu rasta robnog izvoza, pri čemu je ostvarila najvišu stopu rasta izvoza na zajedničko EU tržište, najvišu stopu rasta prema EU tržištu i susjednim zemljama zajedno te jednu od viših stopa rasta prema „trećim“ zemljama, odnosno svim ostalim tržištima.
To ipak nije bilo dovoljno za veće pomake pa je Hrvatska i u 2018. u usporedbi sa zemljama EU10 prema podacima Eurostata imala najniži udio robnog izvoza u BDP-u od 28,6%, ali i kudikamo najveći udio robnog deficita od 17,6%. Pri tumačenju takvih podataka ipak je bitno napomenuti da je Hrvatska kao članica EU u zadnjih pet godina u istoj situaciji kao i sve zemlje EU10, ali je ipak imala najkraće razdoblje u kojem je koristila prednosti zajedničkog tržišta EU.
Stoga bi Hrvatska u narednom razdoblju trebala iskoristiti te prednosti i dugoročno ostvarivati znatno bolje trendove u robnoj razmjeni s članicama EU, kao i s tržištima trećih zemalja, kako bi se po različitim pokazateljima razine izvoza približila prosjeku zemalja EU10, te, što je još važnije, kako bi kretanje robnog izvoza imalo veći utjecaj na dinamičniji rast gospodarstva, piše HGK.
