Zdravko Marić: Kujundžić je tražio da cigarete i duhan poskupe 100 posto

Ugostitelji više ne govore da će se cijene zbog smanjenja PDV-a smanjivati, nego da će investirati i podići plaće. Pratit ćemo sve, pa kad se to ne učini, vidjet ćemo hoće li za koju godinu opet raditi pritisak na Vladu, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Iako neslužbene informacije iz Ministarstva financija kažu da bi kutija cigareta od Nove godine trebala poskupjeti do dvije kune, a litra gaziranog soka od kunu do dvije, ministar financija Zdravko Marić nije mogao potvrditi taj izračun.

Gostujući u studiju 24sata rekao je kako sigurno neće porasti koliko je tražio ministar zdravstva Milan Kujundžić, a to je da alkohol i cigarete budu 100 posto skuplji.

“Konkretni izračuni još nisu gotovi. Mi već sad imamo oporezivanje alkohola, bezalkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina. Ministarstvo financija, konkretno kod duhana, ne može zanemariti i element tržišta, da ne dođe do ponovnog buđenje crnog tržišta. Razumijem argumente kolege Kujundžića, ali takav prijedlog iz Ministarstva financija sigurno nikad ne bi došao, jer mi ne smijemo zanemariti aspekt hrvatskog društva i gospodarstva. Sigurno neće doći do nekakvih drastičnih poskupljenja koja bi značila poremećaj tržišnih okolnosti. Ukupna cijena ne ovisi samo o nama, mi propisujemo iznos trošarina”, rekao je Marić.

Ipak, potvrdio je da bi od novog poreza na šećer u sokovima država trebala godišnje ubrati oko 150 milijuna kuna. Na pitanje je li to tek početak tzv. zdravih poreza koje zemlje uvode te hoće li država ubuduće oporezovati i masno, slano, brzu hranu poput pomfrita, hamburgera, ćevapa ili grickalica, Marić je ostavio otvorenu mogućnost. S druge strane, ostavio je mogućnost da se snize porezi i na one zdravije prehrambene artikle.

“Nisam stručnjak za zdravstvo. U zdravstvenom sustavu je prevencija puno jeftinija i isplativija nego sanacija. Ne može porezni sustav riješiti sve probleme, ali mora dati svoj doprinos, kao sad. Još je prerano govoriti o novim porezima na različite prehrambene artikle. Ali zašto ne uzeti u razmatranje i da spustimo porez na onu zdraviju hranu. Uzet ćemo to u razmatranje u sljedećim razdobljima”, rekao je.

Upitan zašto nam zdravstvo ne cvjeta kad građani već plaćaju za poroke poput cigareta i alkohola 5,9 milijardi kuna, Marić je rekao da je država već sanirala zdravstvo, povećala zdravstveni doprinos, ali da se dugovi još, nažalost, gomilaju. Kaže da je zato i zdravstvu potrebno rezati troškove te provesti reforme jer je jasno da samo povećanje prihoda za njega ne daje rezultate.

Upitan bi li porezno rasterećenje moglo biti znatno veće od 3,7 milijardi kuna, koje sad najavljuju da država manje troši i da su svi proveli reforme, te što će biti ako ne bude gospodarskog rasta, Marić kaže da se oni trude dovesti u red javne financije i u tome uspijevaju.

“U proračunu za 2016. prvi smo put zamrznuli rashode na razini za 2015. godinu. Zadnje izvršenje u 2018. godini pokazuje da su izvorni rashodi rasli tek od 1,2 posto, a ostatak dolazi od toga da je rasla komponenta europskih fondova. Najveća ušteda je napravljena na troškovima kamata, a to nije samo sreća jer smo doveli u red javne financije. Politika je uvijek sklona nezadiranju u rashode, ali ako nemate rezerve, onda je puno teže kad jednom dođe recesija, rekao je ministar.

O tome zašto nije bilo većeg rasterećenja, kaže da je on prvi koji bi to želio.

“Nema tog koji ima veću želju za rasterećenjem poreza od mene, vjerujte mi. Ali istodobno imate pitanje kolike su vam mogućnosti. Ne možemo mi tu otići predaleko pa ugroziti sve urađeno dosad. Dokle god mi pričamo o smanjivanju poreza i rasterećenju, puno nam je bolje i ugodnije nego da pričamo o uvođenju novih poreza ili podizanju postojećih. U ovom trenutku u kojem se Hrvatska nalazi uvijek ću prvo dignuti ruku za smanjivanje poreza nego za povećanje državne potrošnje. Trebamo se odgovorno ponašati prema državnom novcu, ali imamo i neke limite”, istaknuo je Marić za 24sata.

Što se tiče kritika da Vlada diskriminira ostale radnike jer predlaže da mladi do 25 godina ne plaćaju porez na plaće, a oni od 26 do 30 godina da plaćaju pola poreza, Marić kaže da se može gledati i tako. Ali da je za njega plaća polupuna, a ne poluprazna, pa da će 250.000 mladih radnika plaćati manje poreze.

“Naravno da ima takvih povika i naravno da je legitimno pravo da netko to propituje. Netko može reći da u poreznom sustavu diskriminiramo one bez djece jer postoje olakšice za djecu. Nismo mislili da ćemo poreznim sustavom riješiti problem demografije, ali smo gledali dati neki doprinos. Pritisak je iseljavanja i mi smo se sad odlučili na ovakvu mjeru da otvorimo prostor te da se kaže da i porezni sustav daje mladima doprinos da ostanu”, istaknuo je.

Tu je podsjetio i na prvi krug poreznih izmjena još prije više od tri godine i kritika koje je trpio tad da uzima siromašnima kako bi dao bogatima kroz porez na dohodak. Kaže da se sad pokazalo koliko su one neosnovane.

“Dobio sam tad nadimak Superhik. A prosječna plaća je u zadnje tri godine rasla 15,4 posto. Najviše su rasle plaće upravo onima koji imaju najmanja primanja, između 22 i 23 posto u zadnje tri godine. To je dokaz kako slika nekad može biti pogrešna. Prosječna plaća je u međuvremenu porasla za 760 kuna”, kaže Marić.

Predloženim novim izmjenama za mlade, radniku do 25 godina bez djece plaća bi porasla 500-tinjak kuna. A što je veća plaća, to se više poreza država odriče. Ali poslodavci mogu tu razliku ostaviti sebi ili dati razliku. Marić kaže da Vlada o tome ne odlučuje.

“Dali smo mogućnost poslodavcima kroz ove izmjene. Otvorili smo im prostor da 1000 kuna mjesečno dodatno mogu isplatiti radnicima, a da državi ništa ne plate. Već smo ranije propisali da za mladog radnika pet godina ne treba plaćati 16,5 posto za zdravstveno osiguranje. Ako su to uzeli sebi, onda ovu poreznu olakšicu poslodavci trebaju pretočiti zaposlenicima. Po meni nije pravi poslodavac koji snizi bruto plaću radniku da bi razliku zadržao za sebe, on će opet prije ili poslije biti u problemima”, objašnjava Marić, te dodaje da je slično je i s ugostiteljima kojima pada PDV s 25 na 13 posto.

“Ugostitelji u svojim izjavama više ne govore da će se cijene korigirati zbog toga naniže, nego da će investirati i podići plaće. Ali ćemo i to pratiti. Nisam jednom doživio da netko kaže da će podići plaće i investirati, pa kad to ne učini, za koju godinu opet radi pritisak na Vladu”, oštar je bio Marić.

Nije odgovorio na pitanje znači li u tom slučaju da bi mogao vratiti PDV ugostiteljima na 25 posto. Što se tiče snižavanja PDV-a na sve usluge i proizvode s 25 na 24 posto i hoće li sva razlika ostati trgovcima te zašto je na to pristao, kaže da je to bilo predizborno obećanje HDZ-a.

“Mi smo prvi u cijeloj Europskoj uniji po udjelu prikupljenog PDV-a u bruto domaćem proizvodu. I to treba promijeniti. Osim toga, možda je baš netko dao glas za program u kojem je to stajalo i obećanje je trebalo ispuniti”, kaže Marić.

Facebook Komentari