Još jedan potencijalni kandidat za šefa HDZ-a

Premijer Andrej Plenković doista nije mogao dugo uživati u predloženoj rekonstrukciji Vlade, koju je bez većih problema uspio nametnuti središnjim tijelima HDZ-a. Saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, grubo ga je jučer suočio s političkom stvarnošću. Prije početka sjednice svog Odbora, Kovač je došao kod novinara kako bi im dao izjavu.

– Danas ćemo birati nove ministre. To je važno za funkcioniranje Vlade. Posao u državi treba obaviti za ljude i za narod koji u Hrvatskoj živi. Imamo rekonstrukciju u hrvatskoj Vladi, a za pobjede HDZ-a na sljedećim izborima nama je potrebna nadasve rekonstrukcija u HDZ-u – kazao je Kovač i otišao. Rekao je što je u ovom trenutku smatrao dovoljnim i nije htio odgovarati na novinarska pitanja, prenosi Novi list.

Nije to bila izravna najava kandidature za predsjednika HDZ-a, ali vjerojatno je upravo o tome riječ. Ako je Kovačeva procjena da je HDZ-u, kako bi pobijedio na izborima za Sabor, nužna rekonstrukcija, onda je lako zaključiti da misli da je on taj koji u tome treba sudjelovati. To bi bio već drugi protukandidat Plenkoviću, s obzirom na to da je Davor Stier u više navrata novinarima rekao »zašto ne«.

Odgovor Kovaču

Plenković je jučer u prolazu dobacio novinarima da »HDZ treba konsolidirati, a vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri«. Po okončanju glasovanja o novim ministrima, stao je pred kamere i opširnije odgovorio Kovaču.

Prvi je HDZ konsolidirao Sanader

Izraz konsolidacija HDZ-a u hrvatski politički govor uveo je Ivo Sanader. Nekoliko mjeseci nakon poraza te stranke na parlamentarnim izborima, Sanader je postao predsjednik HDZ-a i odmah započeo, kako ga je nazvao, proces konsolidacije. Bilo je to u situaciji kad su politički protivnici HDZ-u, tvrdio je Sanader, proricali propast. I Tomislav Karamarko je 2012. često upozoravao da je HDZ-u nužna konsolidacija, jer je stranka prešla u opoziciju. Dakle, u oba je ta slučaja prije konsolidacije HDZ izgubio vlast. Danas je HDZ vlast, ali Plenković unatoč tome najavljuje konsolidaciju i to je novost. Nije jučer precizirao u kakvom mu se to stanju našla stranka da je mora konsolidirati. Razlog je možda slab rezultat HDZ-a na izborima za Europski parlament ili, pak, Plenkovićeva spoznaja da je njegova rekonstrukcija Vlade loše primljena u stranci i da zato dolazi razdoblje konsolidacije.

– HDZ je demokratska stranka i ako netko ima političkih ambicija ja to razumijem i poštujem. Ali, kad predsjednik stranke, Vlada, cijeli dan vode bitku s političkim protivnicima, kad ih argumentima pobjeđuje i od HDZ-a miču bilo kakvu stigmu koja ima veze s korupcijom, da se baš taj dan nađe netko tko iskoristi trenutak i nešto kaže da skrene pozornost na sebe. Mislim da će članovi i članice HDZ-a o tome dobro promisliti – poručio je Plenković. Dodao je da od članova HDZ-a očekuje »političku mudrost, lojalnost i korektno ponašanje«.

Još nije poznato kad će se točno održati unutarstranački izbori, ali je Plenković u četvrtak u razgovoru za Novu tv izjavio da će biti iduće godine. To znači da su u vrhu HDZ-a sasvim odustali od mogućnosti da izmjenom Statuta te izbore odgode za vrijeme nakon izbora za Sabor, o čemu se krajem prošle godine dosta razmišljalo. Od kada se predsjednika HDZ-a bira prema načelu »jedan član, jedan glas«, bit će ovo prvi put da se za tu dužnost natječe više kandidata. Tomislav Karamarko i Andrej Plenković izabrani su bez protukandidata. Čak se nagađa da bi u izbornu utrku mogli ući još neki istaknuti HDZ-ovci, ne samo Plenković, Stier i Kovač.

Glasovi dopisivani

Proteklih se mjeseci spominjalo Domagoja Miloševića, bivšeg glavnog tajnika HDZ-a, koji je i dalje samozatajan, a kalkulira se i da bi i Tomislav Tolušić, naročito sada kad ga je Plenković smijenio s mjesta potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, mogao baciti rukavicu trenutačnom predsjedniku stranke. A jučer je Novi list u HDZ-ovim kuloarima doznao da se i ministar Oleg Butković, potpredsjednik HDZ-a, ozbiljno bavi mišlju da se kandidira za čelnog čovjeka stranke. Ne bi bilo preveliko iznenađenje ako bi se to dogodilo, jer Butković je hadezeovac s dugačkim stranačkim stažom, a u Predsjedništvo HDZ-a ušao je 2012. Na Saboru HDZ-a 2016., od svih kandidata za potpredsjednike i članove Predsjedništva, Butković je dobio najviše glasova (1270), što sugerira da dobro kotira među članstvom.

No, koliko god bilo kandidata za predsjednika HDZ-a, prvo će se morati precizno odrediti biračko tijelo. Dužnosnici HDZ-a poslovično, neutemeljeno, tvrde da njihova stranka ima preko 200 tisuća članova. Za Karamarka i Plenkovića službeno je glasovalo po devedesetak tisuća HDZ-ovaca, ali pouzdane informacije govore da su im glasovi dopisivani kako bi se odaziv učinilo impresivniji nego što je to doista bio. Zagrebački HDZ ima u evidenciji 18 i pol tisuća članova, a nedavno ih je, u svrhu usklađivanja s europskim zakonodavstvom, samo četiri tisuće poslalo u Gradski odbor ispunjene obrasce s osobnim podacima.

Utvrđivanje tko u HDZ-u ima pravo glasa bit će iznimno važno za izbor predsjednika i članova Predsjedništva.

Facebook Komentari