Kako pobijediti u raspravi: Strategije za formiranje najboljeg argumenta

Osim što je manje nego što mislimo, naše znanje je iznimno selektivno: pamtimo činjenice koje podupiru naše stavove, dok ostale zaboravljamo. Politika također stvara pomutnju kada je u pitanju kritičko mišljenje.

Istraživanja u psihologiji su pokazala kako ljudi ne zamjećuju logičke pogreške u određenom argumentu ako njegov zaključak podupire njihovo stajalište. S druge strane, ako im se predstave suprotni dokazi, biti će mnogo kritičniji prema tom argumentu.

Ovaj fenomen se naziva “motivirano rasuđivanje”.

Visoko obrazovanje ne štiti nužno od ovih mana. Primjerice, osobe koje su završile fakultet često precijene znanje o temi za koju su se specijalizirali – dok se sjećaju generalnih koncepata detalje su zaboravili. Stoga ne čudi što se često uslijed i nakon političke diskusije, sa nekime koga inače poštujemo, osjećamo kao da nas je netko izudarao po glavi.

Srećom, istraživanja nude nekoliko načina kojima možemo potaknuti smisleniju raspravu.

Pitaj ‘kako’ umjesto ‘zašto’

Jednostavan, a snažan način izazivanja nečijeg argumenta je zahtjevanje više detalja. Ako su primorani objašnjavati kako bi se neka njihova ideja odvijala korak po korak, tada bi sami iskazali plitkost vlastitog argumenta i zauzeli umjereniji i skromniji stav.

Važno je naglasiti kako samo pitanje žašto je netko zauzeo određeni stav nije dovoljno bez zahtjeva za objašnjenjem kako se taj stav manifestira u praksi.

Popuni nečiju rupu u znanju sa uvjerljivom pričom

Ako pokušavate ‘razbiti’ neki krivi navod, kao što je teorija zavjere na primjer, pobrinite se da vaše objašnjenje nudi uvjerljiv, koherentan narativ koji popunjava rupe u razumijevanju druge osobe. Puko navođenje znanstvenih činjenica nije samo po sebi dovoljno.

Predstavite problem u drugom svjetlu

Naša uvjerenja i stavovi su duboko ukorijenjeni u široj i kompleksnijoj političkoj ideologiji. Nijekanje klimatske krize je, primjerice, povezano sa zagovaranjem slobodne trgovine, kapitalizmom i opasnostima regulacija o okolišu. Posljedica je da na jedan aspekt nečijeg uvjerenja predstavlja prijetnju za ideologiju u cijelosti, što automatski potiče emocionalno nabijeno motivirano rasuđivanje.

Umjesto toga, fokusirajte se na razuvjeravanje na temelju argumenata koje vaš sugovornik može ukomponirati u vlastiti sustav vjerovanja.

Apelirajte na drugi dio identiteta

Ukoliko prethodno ne uspije, okrenite se prema drugim elementima identiteta osobe. Politička afilijacija nije jedino što nas određuje. Osim što je netko konzervativac ili socijalist, sebe identificira i kroz druge uloge i vrijednosti. Možda je netko izričito iskren ili kreativan.

Kada se fokus prebaci na ovakve karakteristike, ljudi postanu objektivniji i ne gledaju činjenice kroz ideološku prizmu. Laskanje na temelju nečijih vrijednosti je suptilan, ali učinkovit način za stvaranje manje agresivnog terena za razgovor jer sugovornik prepoznaje da može promijeniti mišljenje, a da pritom ostane vjeran svojem identitetu.

Uvjerite osobu da zauzme vanjsku perspektivu

Još jedna jednostavna strategija poticanja racionalnog mišljenja je molba da sugovornik zauzme stajalište osobe iz druge države ili kulture. Kako bi, primjerice, netko iz Australije ili sa Islanda reagirao na premijera kao što je Boris Johnson koji se natječe za tu poziciju u Velikoj Britaniji?

Budi pristojan i blag

Ljudima je lakše prihvatiti nečije argumente i objektivno sagledati neki problem ukoliko osjećaju da se njihov sugovornik prema njima odnosi sa poštovanjem.
U tom će slučaju puno lakše prihvatiti da nešto ne znaju i da postoje granice u njihovom razumijevanju određene teme.

Ako je cilj rasprave promijeniti nečije mišljenje, a ne iskazati vlastitu superiornost, onda je upravo ovo ključan faktor u vašem pristupu, prenose vijesti.hr.

Facebook Komentari