Jagodari se žale: U nasadima su voda i blato do koljena; Povrćari se hvataju za glavu: Toliko je mokro da ne možemo u polje

Ad

“Toliko je mokro da ne možemo u polje, a svaki smo tjedan trebali posaditi najmanje pola hektara salate. Puno presadnica sad će se i baciti jer su prestare, odumrlog korijena i previše drvene za sadnju”

“Najprije su nam vjetar i oluja porušili 30-40 posto plastenika, a onda je kiša učinila svoje. U nasadima su voda i blato do koljena, što uvelike otežava berbu, a jagode trule zbog previše vlage”, govori za Večernji list Željko Varga iz Udruge jagodara Zagrebački prsten, ističući kako bi, da se priroda nije urotila protiv poljoprivrednika, berba jagoda u Zagrebačkoj županiji već završavala. Ovako, s problemima u polju na koje nije “imun” ni ostatak Hrvatske, otegnut će se i do sredine lipnja, a prinosi će, očekuje se, podbaciti najmanje 50%.

U nekim boljim vremenima s oko pola milijuna sadnica jagodari Prstena ubrali bi i 250 tona, a sad, osim s manjim prinosima, nisu zadovoljni ni prodajom. Zbog kiše je i manje kupaca na štandovima, iako je cijena mjerice domaćih, svježih jagoda posljednjih dana pala na 13 kuna, a i povrćari se ovih dana hvataju za glavu.

Salata je trebala biti posađena još početkom svibnja. No i dalje je u kontejnerima. Isto tako i paprika…

“Toliko je mokro da ne možemo u polje, a svaki smo tjedan trebali posaditi najmanje pola hektara salate. Puno presadnica sad će se i baciti jer su prestare, odumrlog korijena i previše drvene za sadnju”, kaže Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, objašnjavajući da ništa bolje nije ni s tikvicama, buternut tikvama ili patlidžanima. I njih je odavno trebalo posaditi. A ne bude li patlidžana, u sezoni se neće prodavati ni rog paprika koja je glavna komponenta ajvara.

“Lani je, primjerice, paprika bila skupa pa se nije tražio ni patlidžan. Prodavali smo ga u bescjenje. No kako nijedna godina nije ista, ni po vremenu, ni po količinama, ni po cijenama… štete zbog nemogućnosti sadnje, sjetve, agrotehničkih zahvata u poljima… zbrajat će se tek kasnije. Ni blitvu još ne možemo posijati, dok su kupusnjače dobro rodile, ali je njihova prodaja u potpunosti stala”, kaže Gregurić.

Mladi se kupus, naime, trenutačno masovno uvozi iz Srbije za 1,20 do 1,50 kn/kg iako je domaća proizvodnja dostatna.

“Domaće će kupusnjače tako uskoro zbog vlage popucati na njivama, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić obećava gradnju hladnjača. Za koga, ako nemamo organiziranu proizvodnju i ako će nam uvoznici i dalje diktirati cijene”, pita Gregurić ističući da svaki dan na zagrebačku Zelenu tržnicu stiže po nekoliko tegljača kupusa iz Srbije i na njega se stavljaju hrvatske deklaracije.

Facebook Komentari