U subotu u ponoć Inicijativa ’67 je previše’ završava s prikupljanjem potpisa za održavanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Hoće li ostvariti cilj? Kada se može očekivati referendum ako prikupe potpise? Je li dob odlaska u mirovinu ključna za uspješnu mirovinsku reformu?
Pitanja su to na koja su u Poligrafu odgovarali predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Majda Burić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić i iz Udruge za financijsku i mirovinsku pismenost Štedopis Maja Vehovac.
Na početku emisije Ribić je rekao kako ništa još nije riješeno oko prikupljanja potpisa. Očekuje da bi referendum, ako se prikupe potpisi te ako se bude postupalo korektno i odgovorno, mogao bi biti u srpnju ili rujnu.
Burić je rekla da je ministarstvo komuniciralo kao legalist i da podržavaju sve demokratske procedure. Drago im je da je Ustavni sud ocijenio da se ne nalaze osnove za postupanje, a vezano uz transparentnost kampanje ministarstva koja je imala za cilj građanima pojasniti što je to mirovinska reforma.
Podsjetila je na izjavu prof. Sanje Barić s Pravnog fakulteta iz Rijeke, a koja nosi katedru Ustavnog prava, da bi ako dođe do referenduma da bi inicijativa sindikata mogla pasti na Ustavom sudu upravo zbog velikih implikacija na stabilnost javnih financije i općenito mirovinskog sustava.
Vehovac je rekla da je bilo jako puno promjena mirovinskog zakona. Temeljna reforma bila je 2002. kada smo dobili prvi i drug stup.
– Nakon toga je bilo jako puno intervencija u taj model reforme. Iskrivljena je i sada imamo reformu reforme, koji neki zovu cjelovita, ali je zapravo reforma reforme. Zbog istih tih saborskih zastupnika koji su iskrivljavali početnu reformu došlo je do problema održivosti dvostupanjskog mirovinskog sustava. Ova reforma sada je zaista doprinijela ispravljanju iskrivljenosti. No iskrivili su je isti koji je sada ispravljaju tako da je to malo paradoksalno. Ja sam živi primjer među prvom grupom umirovljenika kojoj se isplati kombinirana mirovina. Isplatilo se da se to intervenirala da jedna grupa umirovljenika nema prednost s obzirom na 27% u odnosu na drugu grupu umirovljenika koja se opredijelila za dvostupanjsku mirovinu i to je nešto novo, rekla je Vehovac.
Majetić je rekao da se HUP očitovao oko svog stava za mirovinske reforme. To je puno dublja i šira tema od broja godina u kojoj se ide u mirovinu.
– Imamo dva ključna problema mirovinskog sustava: to su male mirovine i drugo transparentnost mirovinskog sustava. Kad govorimo o malim mirovinama jedan dobar dio umirovljenika nakon što ode u mirovinu živi od pomoći obitelji što se mora promijeniti u najskorijem roku. Takvi ljudi moraju ići ponosno u mirovinu, a ne ići na skupljanje PET ambalaže ili ići na neke druge izvore financiranja, rekao je Majetić.
– Imamo i pitanje održivosti mirovinskog sustava jer se pola proračuna prvog stupa koji se isplaćuje ovisi o državnom proračunu. To znači da ovisi o politici, to znači da ovisi o ekonomiji, o krizi. Može država biti u problemu da puni proračun i da mirovine budu upitne i to stvara nesigurnost. Na tome moramo raditi, mora se napraviti hodogram koji će osigurati rješavanja prvog stupa odnosno rješavanja da mirovine budu sigurne. Druga stvar je transparentnost. Nitko od nas ne zna kolike će nam biti mirovine. Moramo biti transparentni, moramo znati dati ljudima izračun. Pitanje godina odlaska u mirovinu onda mijenjamo s puno važnijim pitanjem – pitanjem radnog staža. Da znamo u bilo kojem trenutku kada želite otići u mirovinu kolika će biti mirovina koja ovisi direktno o uplatama. U prvi stup uplaćivali ste toliko, u drugi toliko, vaša mirovina će biti toliko. Tada ljudi mogu odlučivati hoće li ići ranije ili kasnije. No nije ni 67 godina nevažno pitanje jer ovisi do kada će ljudi uplaćivati u mirovinski fond, dodao je.
