Predsjednica RH u Borovu kritizirala nerad na zločinima nad Hrvatima: Najbolnije od svega je to što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom

Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti kod spomen obilježja u središtu Borova obilježena je 28.obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika vinkovačke specijalne policije koje su pobunjeni hrvatski Srbi u ovom mjestu mučki ubili u zasjedi 2.svibnja 1991. godine, a potom masakrirali.

U Borovo su redarstvenici došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2.svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijeni su Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.).

„Spomen na dvanaestoricu naših ubijenih policajaca već nas tradicionalno okuplja 2. svibnja u Borovu Selu. Bio je to prvi masovni zločin nad Hrvatima u Domovinskom ratu pod zaštitom tadašnje JNA“, kazala je Predsjednica dodavši kako je to bio nastavak politike i zlodjela nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom.

Kazavši kako su to bili teški dani za Hrvatsku, istaknula je kako, nakon uspješnih akcija u Pakracu i na Plitvicama, pogibija dvanaestorice policajaca nije bio poraz već upozorenje da što prije treba pristupiti formiranju Hrvatske vojske jer je agresija na Hrvatsku bila sve širih razmjera i sve brutalnija, kako se uskoro pokazalo u Ćelijama, na Banovini i Pokuplju, a kulminiralo je u Vukovaru i Škabrnji.

„Prošlo je dvadeset osam godina od ovoga zločina, ali rane su nam teške i bolne. A možda najbolnije od svega je što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom“, kazala je Predsjednica istaknuvši kako zbog toga ne možemo kriviti nikoga jer smo za taj propust odgovorni sami. Iako nijedna presuda ne može oživjeti naše ubijene i poginule hrvatske branitelje i civile, trajna je zadaća Republike Hrvatske progoniti sve osumnjičene za ratne zločine dok ne budu privedeni pravdi, kazala je Predsjednica. Ponovila je kako nije zadovoljna time koliko su nadležna državna tijela do sada učinila da se istraže zločini nad ovim ubijenim redarstvenicima, ali i nad brojnim drugim Hrvatima, a krivci otkriju i privedu pravdi.

Predsjednica od Državnog odvjetništva očekuje da, bez obzira na protek vremena, u suradnji s drugim državnim tijelima učini sve u skladu sa svojim nadležnostima kako bi krivci za zločine bili otkriveni i optuženi, uključujući i odgovorne pripadnike bivše JNA. „To je test ozbiljnosti naše države; prije svega moralni test koji država trajno polaže pred svojim narodom, posebice pred obiteljima ubijenih i nestalih i pred hrvatskim braniteljima. To je dug koji imamo pred svima koji su, poput ovih dvanaest policajaca, položili život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako ne želimo živjeti u prošlosti te kako ovu tragediju ne želimo iskorištavati tako da produbljujemo podjele i prošlošću opterećujemo mlade naraštaje već želimo zatvoriti najteža pitanja prošlosti i okrenuti se budućnosti, čvrsto opredijeljeni graditi Hrvatsku kao državu ravnopravnih građana, naprednu, uključenu u sve tokove suvremenog razvoja Europe i svijeta. Dodala je kako smo to i pokazali prije dvadeset jednu godinu dovršenjem političkog procesa mirne reintegracije Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.

Istaknula je trajnu otvorenost Republike Hrvatske da nastavi dijalog s Republikom Srbijom radi rješavanja otvorenih pitanja, među kojima je pitanje nestalih na prvome mjestu. „Osobno smatram to temeljem daljnjeg dijaloga o drugim otvorenim pitanjima“, kazala je Predsjednica.

Zahvalivši pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova koji su dali doprinos pobjedi u Domovinskom ratu, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako ne smijemo zaboraviti da je obrana Hrvatske 1991. godine bila početak naše pobjede, a hrvatski redarstvenici, od kojih su mnogi položili živote za slobodu i neovisnost svoje domovine, naši prvi junaci.

Po završetku komemoracije, Predsjednica Republike u Vinkovcima je nazočila Svetoj misi u crkvi Sv. Euzebija i Poliona.

Predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” Vinkovci, saborski zastupnik Stevo Culej, u svom je obraćanju nazočnima pozvao na dijalog.

– Organizirajmo jedan okrugli stol na temu Borova za koji ćemo postaviti sve one koji su vodili istrage, svjedoke, na kojemu ćemo govoriti o onima koji su željeli progovoriti o zločinima, kao i o nama koji smo u ovih 28 godina došli do određenih spoznaja, a sve kako bismo ovu stranicu povijesti zatvorili na pozitivan način i ovo sjeme zla koje je posijano stotinama godina unaprijed zauvjek zatrli da nikada ne nikne našoj djeci – poručio je Culej.

OD PROŠLE GODINE 38 KAZNENIH PRIJAVA ZA RATNE ZLOČINE

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pak istaknuo je kako zločin u Borovu predstavlja zločin bez presedana. – Napad na naše policajce, legalne predstavnike vlasti Republike Hrvatske koji su počinili pobunjeni Srbi potpomognuti bivšom JNA, opomena je svima nama da se nikada ne smijemo opustiti i uvijek biti odgovorni, da gradimo svoju zemlju na načelima pravednosti i žrtvu nikada ne zaboravimo” – rekao je Medved.

Tijekom prošle godine, hrvatska je policija podigla 33 kaznene prijave za ratne zločine, istaknuo je u Borovu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, upitan dokle su stigle istrage državnoga tima za ratne zločine.

– Početkom 2018. godine, glavni ravnatelj policije formirao je posebnu radnu skupinu koja se bavi istragama ratnih zločina i koja ima zadaću prikupiti sve dokumente uključujući i one iz arhiva Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine. U tom razdoblju značajno je podignut broj kaznenih prijava za ratne zločine, pa je tako prošle godine hrvatska policija podigla 33 prijave, a ove godine do sada već pet – naglasio je Božinović, dodavši kako su rezultati rada toga tima više nego vidljivi, prenosi Hrvatski radio Vukovar.

Facebook Komentari