Na inicijativu Njemačke i Francuske održan je sastanak na vrhu država zapadnog Balkana na kojem je glavna tema razgovora blokada pregovora između Kosova i Srbije.
O pozadini i zaključcima za HRT-ov Studio 4 govorio je Željko Trkanjec, glavni urednik portala Euroactiv.hr.
– Već i kad je najavljen sastanak u Berlinu, prije 2-3 tjedna, bilo je jasno da je riječ o očajničkom pokušaju Angele Merkel i Emmanuela Macrona da nešto naprave neposredno prije prestanka rada ovoga Europskog parlamenta. Obje strane odradile su konzultacije sa svojim “patronima”, Vučić s Rusima, a Kosovo s Amerikancima. Tako da je jučer prije sastanka bilo vrlo jasno da nijedna strana nije spremna ni na kakve ustupke. Kosovo je reklo da pregovori bez Amerike nemaju smisla, a Vučić da se ne može naprviti ništa tako dugo dok Kosovo ne makne tarife. Potom je Kosovo reklo da će tarife maknuti, ako ih Srbija prizna. Iz svega toga bilo je jasno da od dogovora neće biti ništa, kazao je Trkanjec.
– Europi nije odgovarao ovaj sastanak jer je zapravo bio potvrda neuspjeha Europske komisije. Prošla EK na čelu s José Manuelom Barrosom, je 2014. godine, uspjela definirati da počne dijalog Beograda i Prištine. A proteklih pet godina se zapravo nije dogodilo supstancijalno ništa novo. To je ono što je duboko pogodilo Merkel, Macrona i EK, dodaje.
SAD ne bi imao ništa protiv “prekrajanja teritorija”. Trkanjec ističe da prekrajanje ne odgovara onima koji su svjesni težine toga pitanja. Potom je naveo kako je zanimljivo i da je Rusija bila za “prekrajanje teritorija”.
– Ako bi došlo do presedana u promjeni teritorija, onda se i Krim može prihvatiti kao ruski. Bilo kakva promjena granica otvara niz velikih pitanja, kaže Trkanjec te je označio gdje bi eventualno još moglo biti problema – Republika Srpska u BiH, Albanci u Sjevernoj Makedoniji, turska manjina u Bugarskoj, albanska manjina na sjeveru Grčke i Crne Gore.
Smatra da je Vučić napravio stratešku pogrešku kada je pristao na pregovore o tome.
– Gubitkom Preševske doline on gubi koridor 10. Bujanovac je na tom koridoru i to je linija koja spaja Srbiju sa Sjevernom Makedonijom, Grčkom i Solunom. On je u početku jako zagovarao tu tezu, a onda su mu pokazali kartu pa je shvatio da je to pogreška. Jučer je u razgovoru s albanskim novinarima vrlo jasno pričao o kakvim granicama govorimo – onima koje priznaje Srbija, Španjolska ili Njemačka. Tu je on reterirao što se ne sviđa Rusiji, dodaje.
Trkanjec je izjavio i da Hrvatska planira da zapadni Balkan bude jedna od ključnih tema predsjedanja Hrvatske te da summit u Zagrebu otvori novu perspektivu država zapadnog Balkana.
Gomila problema – od brexita, Sjeverne Makedonije i Albanije te srpsko-kosovskih odnosa, mogli bi se pojaviti na dnevnom redu hrvatskog predsjedanja EU-om 1. siječnja 2020., dodao je Trkanjec.
– Dosta je nezgodna situacija u Republici Srpskoj u BiH jer ona tamo stvara neki rezervni sastav svoje policije i kupuje oružje. S druge strane i Federacija BiH odmah kupuje oružje. To je jedna opasna situacija. Odnos Srbije i Kosova je uvijek na rubu samog sukoba. Problem je u tome što i na Kosovu postoje razdvojene snage (Haradinaj i Thaci), napomenuo je.
