Prema podatcima s početka ove godine, 22 od 28 država članica EU-a (Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska bile su iznimke) imale su određenu minimalnu plaću, kao i sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU (Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija i Turska). Mjesečna minimalna plaća znatno se razlikuje od članice do članice, pa tako ona u Bugarskoj iznosi 286 eura te 2071 euro u Luksemburgu.
U usporedbi sa siječnjem 2009., minimalne plaće (izražene u eurima) bile su više u svakoj članici EU-a koja isplaćuje minimalac, osim u Grčkoj, gdje su bile 16 posto niže. Od siječnja 2009. do siječnja 2019. prosječna godišnja stopa promjene minimalnih plaća bila je najveća u Rumunjskoj (11,6 %) i Litvi (9,1 %). Osim toga, Bugarska (8,8 %), Estonija (6,9 %) i Latvija (6,6 %), kao i Poljska (6,2 %) zabilježile su znatno povećanje.
Minimalac niži od 500 eura isplaćuje se u Bugarskoj, Latviji, Rumunjskoj i Mađarskoj. On iznosi od 286 eura u Bugarskoj do 464 eura u Mađarskoj. U drugoj su skupini zemlje u kojoj su nacionalne minimalne plaće iznosile najmanje 500 eura, ali manje od 1000 i u njoj su Hrvatska, Češka, Slovačka, Poljska, Estonija, Litva, Grčka, Portugal, Malta i Slovenija- Tako je, primjerice, prema podatcima iz siječnja 2019., minimalna plaća u Hrvatskoj bila 506 eura, a u Sloveniji 887 eura. U trećoj su skupini zemlje u kojima je minimalna plaća veća od tisuću eura i u njoj su Španjolska, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska, Irska i Luksemburg. Taj se minimalac kreće od 1050 eura, koliko iznosi u Španjolskoj, do 2071 eura u Luksemburgu. Sve zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u imale su minimalne plaće koje su bile slične onima u prvoj skupini, u rasponu od 211 eura u Albaniji do 422 eura u Turskoj.
Za one države članice EU-a s nacionalnim minimalnim plaćama koje su izvan europodručja (Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo), na rangiranje utječu tečajevi koji se koriste za pretvaranje iz nacionalnih valuta u euro. Tako je jaz između zemalja, kada se uzimaju u obzir iznosi minimalnih plaća, znatno manji nakon što su uzete u obzir razlike u razinama cijena odnosno u “paritetu kupovne moći”. Tako su, kada se uzme u obzir iznos minimalca i kupovna moć, u skupini s najnižim paritetom kupovne moći u EU-u Bugarska, Latvija, Estonija, Češka, Slovačka, Hrvatska i Mađarska. U srednjoj su skupini Grčka, Portugal, Litva, Rumunjska, Malta, Španjolska i Poljska, a u onoj u kojoj je kupovna moć u odnosu na iznos minimalca najveća su Slovenija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka i Luksemburg.
Zanimljivo je da se vidi velika razlika kada se usporedi kupovna moć i minimalaca u Hrvatskoj i primjerice u Sloveniji. To, naime, znači da slovenski radnik na minimalcu može puno bolje živjeti nego hrvatski radnik.
Podsjetimo da je minimalna brutoplaća od početka ove godine, za puno radno vrijeme, porasla na 3750 kuna, odnosno iznos minimalne neto plaće je 3000 kuna. To je netopovećanje za 248,16 kuna u odnosu prema 2018. godini. Minimalac se u našoj zemlji uglavnom isplaćuje radnicima u tekstilnoj, obućarskoj, drvnoj i zaštitarskoj industriji, piše Glas Slavonije.
Prosječne plaće na istoku EU-a
Estonija 1.193
Slovenija 1.115
Češka 1.003
Slovačka 877
Poljska 873
Hrvatska 855
Letonija 794
Litva 751
Mađarska 742
Rumunjska 618
Bugarska 478
