Dvoboj Marasa i Sokola: Koristite fore iz osnovne škole! Dobili ste 40 puta manje glasova

U rubrici ‘Dvoboj’ Točke na tjedan žestoko su se obračunali HDZ-ov Tomislav Sokol i SDP-ov Gordan Maras.

Gospodine Maras, zar doista ne znate ime HDZ-ovog nositelja liste ili je to bio politički trik kojim ste ga htjeli poniziti?

Maras: “Desila se greška. Riječ je o tome da je HDZ postavio čovjeka za kojeg do jučer nitko nije znao u Hrvatskoj na prvo mjesto svoje liste. Ako imate čovjeka kojem je jedina referenca što je bio osobni asistent Andreja Plenkovića, onda se dešavaju ovakve stvari. Nije mi namjera bila nikoga poniziti. Vidjeli ste kako je premijer reagirao. U svojoj raspravi sam postavio pitanje na koje on uopće nije htio odgovoriti.”

Gospodine Sokol – je li kampanja startala s trivijalnim pozicijama? Jako se malo priča o europskim temama, a više o prepucavanjima, prijavama Etičkom povjerenstvu?

Sokol: “Ne bih generalizirao. Činjenica je da gospodin Maras već dugi niz godina radi na redikulizaciji naše političke scene. Da se koristi trikovima kojima sam se ja koristio u drugom razredu osnovne škole da bih privukao malo medijske pažnje. To mu nekad uspije, nekad ne uspije, ali takva medijska pažnja nije ono što našim građanima treba i nije način na koji bi se politička kampanja trebala voditi. HDZ cijelo vrijeme govori o svom programu, vrlo konkretno i detaljno. Obilazimo sve županije, razgovaramo s građanima, ne bavimo se cirkusima kao kolega Maras. Što se tiče njegovog načina djelovanja, Etičko povjerenstvo, u kojem je jednaki broj oporbe i vladajućih, a predsjednik je predsjednik HAZU-a, utvrdilo je da gospodin Maras uporno krši izborna pravila i radi cirkus.”

Maras: “Gospodin Sokol mora biti vrlo precizan. Ako kaže da je nešto cirkus, onda kada predsjednik njegove stranke i premijer Republike Hrvatske napravi još goru stvar, onda je to još veći cirkus nego što je bio ranije. Ali gospodin Sokol se ne može na taj način odnositi prema svom predsjedniku stranke jer je isključivo radi njega treći na listi, jer je ušao u Sabor s 400 preferencijskih glasova u svojoj izbornoj jedinici i on svojim dosadašnjim političkim radom nije ničim zaslužio to mjesto, osim odlukom premijera Plenkovića. Za razliku od mene, koji sam prisutan već 20 godina, a na zadnjim izborima sam dobio skoro 40 puta više glasova nego gospodin Sokol.”

Šest godina Hrvatska je članica Europske unije – koja je najveća korist za hrvatske građane?

Maras: “Korist je ta što smo se pridružili jednoj zajednici koja garantira pozitivniju poslovnu klimu i sigurnost. Ali odmah uz to moram navesti i negativnost, to nismo iskoristili na najbolji mogući način – od 10 milijardi eura koje smo trebali iskoristititi, iskoristili smo svega 16 posto. Moramo ubrzati taj posao, imati vrlo jasne ciljeve i ispunjavati ih. Velika je stvar što se gradi Pelješki most, to je projekt koji je isprogramirala Vlada u kojoj sam ja bio ministar. Ono s čime sam nezadovoljan – vidimo da će Kinezi puno prije izgraditi most, nego što će Hrvatske ceste izgraditi puno manje zahtjevnu dionicu te ceste.”

Sokol: “Svakako mislim da smo iskoristili dosta prednosti Europske unije. Kada govorimo o brojkama, treba reći da je Hrvatska povukla ukupno iz europskog proračuna 14 milijardi kuna više nego što smo uplatili, da se 80 posto javnih investicija vrši upravo kroz europski novac. Loše je ono što smo vidjeli u mandatu prošle, najneuspješnije Vlade u povijesti Hrvatske, u kojoj je gospodin Maras bio ministar. Dočekali smo 9 posto iskorištenosti, sada smo na 65 posto ugovorenih sredstava – do kraja godine će biti 85 posto, a do kraja mogućnosti za trošenje, do kraja 2023. godine, vjerujem da će biti oko 100 posto.”

Maras: “Sad je gospodin Sokol rekao da će iskorištenost skočiti s 65 posto na 85 posto, to znači dvije milijarde eura u pola godine. Kada bi bila takva dinamika kako on govori, to bi već odavno sve bilo iskorišteno. Naravno da to nije istina. Ne treba govoriti paušalno.”

Sokol: “Ja sam dao vrlo konkretne bojke, ništa nije bilo paušalno, a rezultat će se mjeriti kada dođe vrijeme.”

Migracije i sigurnost – tema koja je u većini zemalja glavna tema, ali u Hrvatskoj nije. Na tom pitanju pokazale su se brojne manjkavosti i podjele u europskoj uniji. Na koji način se Hrvatska treba odnositi prema pitanju migranata? Treba li nam čvršća kontrola ili više humanosti?

Maras: “U onoj najvećoj krizi, kada su stotine tisuća migranata prošli kroz našu zemlju, nije bilo većih problema. Da je tada bilo većih problema, da mi to nismo uspjeli riješiti na jedan human, normalan, efikasan način, vjerojatno bi ta tema bila jedna od najvažnijih na ovim izborima. Kao država smo pristali na pravila igre u Europskoj uniji. Imamo kvote i to trebamo poštovati. Moramo se humano odnositi prema tim ljudima, oni bježe od neimaštine, rata i nesigurnosti. Kao zemlja moramo pobjeći od rješenja naših susjeda koji su stavili žilet-žicu na svoju granicu, to je užasna poruka. Moramo dati humani tretman tim ljudima i omogućiti da se naši građani osjećaju sigurno.”

Sokol: “Mi smo 2014. godine imali situaciju da je tadašnja SDP-ova vlada otvoreno kršila zakone Republike Hrvatske – u kontroli granica, legalnom prelasku – i samo pukom srećom je sve završilo kako je završilo, ne njihovom odgovornošću. Oni uopće nisu uspjeli povuči preko milijardu kuna iz europskog proračuna za opremanje granične policije i zaštitu hrvatske granice prema istoku. Mi smo se jasno opredijelili za poštivanje hrvatskih zakona, za razliku od SDP-a, opremili smo graničnu policiju – imamo 6.000 graničnih policajaca – oni su tehnički opremljeni, uskoro će 250 novih doći kad završe akademiju. Dugoročno – mi smo na ruti na kojoj jesmo, bili u Europskoj uniji ili ne, bit ćemo na tom migrantskom pravcu i svakako je bolje da sudjelujemo u tom europskom okviru. Zato ću se zalagati za ulazak u Schengen, za koji smo već ispunili 5 od 8 kriterija, a za preostala 3 ćemo ubrzo dobiti mišljenje. Naša orijentacija je na poštivanje hrvatskih zakona, iskorištavanje europskih sredstava, zajedničku europsku politiku i čuvanje granice od nelegalnih migracija.”

Slovenski premijer Šarec je usporedio sadašnje stanje u Europskoj uniji s razdobljem uoči dolaska Hitlera na vlast. Tvrdi da su slabi lideri i nesposobnost donošenja odluka doveli do rasta populističkih, pogotvo desnih, opcija diljem Europe. Prema vašim prognozama, koliko će u budućem sastavu Europskog parlamenta biti takvih opcija i koliko će oni problema stvarati za opstanak EU-a, s obzirom da se zalažu za razgradnju ili slabljenje Unije?

Sokol: “Oni jačaju, ali treba stvari staviti u kontekst. Činjenica je i da liberali jačaju, pa to možete gledati kao neki odgovor na to. Moguće da će jačanja biti, ali one temeljne snage, koje su bile u srži osnivanja Europske zajednice, a to su prvenstveno demokršćani, će ostati dominantna politička sila u europskom parlamentu, a to se vidi i po trenutnim anketama. Oni koji puno više padaju po anketama su socijaldemokrat, iz čega se vidi da su oni zatvoreni u nekim prošlim vremenima, slično kao SDP ovdje, da se ne bave rješavanjem praktičnih problema građana i da je to ono gdje će možda određene stranke moći ostvariti napredak, gdje će se vidjeti slabost mainstream stranaka.”

Maras: “Žao mi je što se kolega Sokol nije pripremio. Iz zadnje ankete prije ove prethodne, vidi se da je upravo Europska pučka stranka pala najviše u broju mandata, a druge stranke ljevice su narasle. Naravno da je to problem, ali to je jedna od slabosti Europske unije, koja nije uspjela uvjeriti građane – ne osjećaju EU kao nešto svoje. Mi svi moramo raditi na tome i Europska unija mora promijeniti pristup malim zemljama i onima koje su kasnije ušle. Najveći razlog jačanja populističkih desnih stranaka leži upravo na tom euroskepticizmu. Tužan sam što na ove izbore ljudi neće izaći u broju u kojem bi trebali, ankete govore oko 20 posto. 70 posto zakonodavstva i odluka koje se odnose na Hrvatsku – donose se u Europskom parlamentu i jako je važno tko će nas tamo predstavljati.”

Treba li u ovom mandatu Europskog parlamenta biti proširenja i na koje države? Štose tiče potencijalnog članstva Srbije, treba li postavljati uvjete?

Maras: “Ja se zalažem za proširenje Europske unije. Interes Hrvatske je da ne budemo granična zemlja. Treba dati podršku susjedima da uđu u Europsku uniju. Što se tiče pregovora, to treba voditi u našim interesima. Ne trebamo se postaviti kao što su nas Slovenci blokirali, ali trebamo imati odnos koji štiti naš interes, ne moramo ići niz dlaku. Ali dajem punu podršku Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini.”

Sokol: “Prvi strateški interes je pitanje statusa Hrvata u BiH i za to je europski put BiH jako bitan. Na tome će HDZ raditi i kroz Europski parlament i kroz Europsko vijeće, kako bi BiH ostvarila uvjete i kako bi Hrvati postali jednakopravan narod u BiH. Što se tiče Srbije, naša je pozicija jasna. I to ne bih uspoređivao sa Slovenijom, jer je Slovenija bilateralno pitanje pokušavala uzdići na razinu koja to nije. Imamo pitanja direktno vezana uz uvjete za ulazak u Europsku uniju – pitanje ljudskih prava, vladavine prava, zaštite manjinskih prava, pitanje nestalih, povrata kulturnog blaga, procesuiranje ratnih zločina, ukidanje Zakona o regionalnoj jurisdikciji – to su sve stvari povezane uz europsku pravnu stečevinu i na tome ćemo apsolutno inzistirati.”

Facebook Komentari