Da su danas predsjednički izbori evo kako bi prošli najspominjaniji kandidati

U središnjem Dnevniku HTV-a počeli su s objavom rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting. Riječ je o dosad najvećem istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, koje je za HRT provela Promocija plus prema načelu “cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica”. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika pa je statistička pogreška samo +/- 2,62%. Anketa koju objavljuje HRT provedena je od 12. do 18. travnja.

Da je jučer održan prvi krug predsjedničkih izbora HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović ponovno bi dobila najviše glasova – više od 35%. 17% za njom zaostaje Zoran Milanović. U odnosu na prošli mjesec potpora je aktualnoj predsjednici narasla za gotovo 1,5 posto. Svima ostalima ostala je ista ili pala. Zoranu Milanoviću za potpora je pala za 1%.

Preostalih osam potencijalnih kandidata koje je testirao HRejting rasporedili su se ovako – najbliža je vodećem dvojcu bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, a sad predsjednica Starta Dalija Orešković koju bi biralo 9,5 posto birača. Slijedi čelnik Živog zida s tek nešto više od 5% i gubitkom oko 1% glasova u odnosu na prošli mjesec. Sinčiću za vrat puše sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Jedan od SDP-ovih potencijalnih predsjedničkih kandidata Tonino Picula, najviše je pao u odnosu na ožujak. Više od 2 posto i sad je na manje od 4. Pali su, ali neusporedivo manje i prvi Mostovac Božo Petrov te Milan Bandić.

Ovaj mjesec smo prvi put testirali još dva imena koja se spominju u kontekstu predjedničke kandidature – Brunu Esih i Predraga Freda Matića. Čelnica Neovisnih za Hrvatsku u premijernom nastupu od birača dobiva oko tri posto, a bivši SDP-ov ministar branitelja jedvo prelazi jedan.

Za SDP-ove potencijalne kandidate, HRejting pokazuje da ih SDP-ovi birači baš nisu prepoznali. Tako ih ni 10 posto ne bi glas dalo Toninu Piculi, a za također SDP-ovca Freda Matića glasalo bi samo 2% SDP-ovih birača.

Isto toliko podijelili bi i svi ostali koje je netko nekad spomenuo ili zaželio za predsjednika države. I jedna razlika ovih u odnosu na izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament – broj neodlučnih birača u 1. krugu raste. U odnosu na prošli mjesec čak 3 i pol posto.

Kako dvoje najviše plasiranih kandidata prolaze u drugom krugu izbora?

Da je jučer održan drugi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović danas bi primala čestitke za drugi predsjednički mandat. Dobila bi gotovo 13% glasova više od protukandidata.

Za aktualnu predsjednicu glasovalo bi više od 53% birača, dok bi Zoran Milanović bio odabir njih 40%. Čak i kad bi se dogodilo nemoguće – da pridobije svih 6 i pol posto neodlučnih – opet je otprilike isto toliko u zaostatku.

Nedostižnosti Kolinde Grabar-Kitarović sigurno pridonosi i jedan podatak iz HRejtinga – više od 10 posto SDP-ovih birača u drugom bi krugu glasovalo za HDZ-ovu kandidatkinju.

Disciplina HDZ-ovi birača, pak, i na predsjedničkim je izborima na djelu. Njih gotovo 95% ne dvoji koga treba zaokružiti.

Kako bi se između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića podijelili glasovi njihovih protukandidata iz prvog kruga?

Nevjerojatni zvuči da bi gotovo 76% onih koji su u 1. krugu glasovali za SDP-ovca Tonina Piculu, u 2. zaokružilo HDZ-ovu kandidatkinju, a samo 16% Zorana Milanovića.

Nije očekivano ni 25% glasova koje bi Kolinda Grabar-Kitarović dobila od birača još jednog SDP-ovca – Predraga Freda Matića ili gotovo 23% glasova Dalije Orešković.

Iako je aktualna predsjednica donedavno slovila kao ikona hrvatske desnice, nastavi li se trenutačni trend HRejtinga, taj bi joj epitet uskoro mogao “oteti” bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović. Čini se da se nekim svojim izjavama i potezima s kraja premijerskog mandata te prijateljstvima i druženjima s pojedinim hrvatskim ratnim generalima ili istaknutim braniteljima, umilio dijelu desnog biračkog tijela. Tako bi gotovo 60% birača Mostovca Bože Petrova, u 2. krugu glasovalo za Zorana Milanovića. Dobio bi i ne malih 19% od Brune Esih.

Jedan zanimljiv detalj iz naše ankete može se iščitati o dvije stranke koje slove kao lijevo-liberalne. Prva je HSLS, a druga HNS, čiji je predsjednik dogovorio povijesni prebježnički akt. Odveo je svoju stranku od oporbenog SDP-a ka vladajućem HDZ-u. Ali je Ivan Vrdoljak svejedno nedavno javno podupro predsjedničku kandidaturu Zorana Milanovića. No više od 30% HNS-ovih birača glas bi ipak dalo Kolindi Grabar Kitarović, a tek 10 posto više Zoranu Milanoviću. I HSLS-ovi birači pokazuju da teško mogu pozicionirati svoju stranku, pa jednak broj glasova od njih dobivaju i HDZ-ova kandidatkinja i bivši šef SDP-a, piše HRT.

Facebook Komentari