The World Happiness Report: Nije samo dojam, nego rezultat istraživanja, Hrvati su nesretni, očito ima razloga za to

Da su ljudi oko nas nezadovoljni, a nerijetko i puni gnjeva, nije samo pitanje raširenog dojma nego na to upućuju i opsežna istraživanja. Na ljestvici 156 zemalja, po indeksu sreće Hrvatska zauzima 75. mjesto, a bolje je plasirana većina usporedivih zemalja, od Češke, koja se već uvrstila među 20 najsretnijih na svijetu, do Srbije i Crne Gore, piše Jutarnji.

Čak i u te dvije zemlje koje su po stupnju razvijenosti značajno iza Hrvatske, sudeći po najnovijem svjetskom izvješću o sreći, ljudi su za nijansu zadovoljniji nego u Hrvatskoj. Srbija je zauzela 70. mjesto, a Crna Gora 73.

Posljedica krize

Ipak, ljudi u Hrvatskoj nisu uvijek bili tako nezadovoljni, sredinom prošlog desetljeća i oni su bili među onima koji su vjerovali u prosperitet i osjećali se dobro.

– U regiji srednje i istočne Europe čak je 15 dobitnika i samo jedna zemlja koja bilježi značajan pad. U zapadnoj Europi, pak, četiri su zemlje napredovale, a osam ih je palo na ljestvici – stoji u sedmom The World Happiness Reportu, koji su u suradnji s UN-om pripremila trojica stručnjaka – John F. Halliwell, Richard Layard i Jeffrey D. Sachs. Do tih rezultata došli su usporedbom opsežnih Gallupovih istraživanja iz razdoblja od 2005. do 2008. i od 2016. do 2018.

Jedina gubitnica među zemljama srednje i istočne Europe, čini se, upravo je Hrvatska. Premda je u odnosu na prošlu godinu čak blago napredovala, s 82. na 75. mjesto, još 2016. godine bili smo na 58. mjestu. No kriza je ostavila dubok trag i brojke upućuju na veliku razliku između duha nacije sredinom 2000-ih i nekoliko posljednjih godina. Dok su stanovnici u čak 64 zemlje postali su zadovoljniji, Hrvatska je u grupi zemalja koje bilježe značajan pad bodova te je zauzela 110. mjesto.

Najveći iskorak od europskih zemalja učinila je Bugarska, a slijede Latvija, Slovačka, Srbija, Rumunjska, Kosovo, Makedonija, Mađarska, Estonija, Litva i Slovenija. Imajući u vidi ekonomsko zaostajanje proteklih desetak godina, nezadovoljstvo Hrvata nije iznenađujuće.

Zadovoljni ili tužni

Međutim, za sreću je potrebno i nešto više. Indeks sreće određuje desetak indikatora, a osim iznosa BDP-a po stanovniku, to su i očekivane godine zdravog života, socijalna podrška, u smislu pomoći prijatelja i rodbine u slučaju potrebe, zatim sloboda izbora u životu, velikodušnosti ili spremnost da se novac donira dobrotvornim organizacijama, rasprostranjenost korupcije u državnoj upravi te pozitivan ili negativan “učinak”, a on podrazumijeva odgovor na pitanje ispitanika jesu li jučer bili nasmijani, zadovoljni, zabrinuti, ljuti ili tužni. Zbroj svih podataka i odgovora ispitanika na postavljena pitanja donosi konačan poredak zemalja.

Na Kosovu najsretniji

Kako Hrvatska stoji u svakoj od tih kategorija? Kada je riječ o percepciji korupcije, očekivano, mnogi su se na nju požalili, pa je zemlja na vrlo niskom 139. mjestu. Druga najlošija kategorija odnosi se na pozitivan osjećaj, jer su ispitanici jučer bili vedri i nasmijani, a tu je Hrvatska zauzela tek 122. mjesto. Prilično slabo stoji i po pitanju osjećaja slobode izbora u životu, gdje se smjestila na 118. mjesto. To samo potvrđuje rašireni dojam mnogih da im je u Hrvatskoj jako teško realizirati svoje ambicije i potencijale. Također, mnogo je ljudi odgovorilo da su jučer osjećali tugu i ljutnju, pa je Hrvatska u toj kategoriji na 101. mjestu. Najbolje stoji po pitanju očekivanog zdravog života (32), BDP-a po stanovniku (50) i socijalne podrške okoline (79).

Zanimljivo, od zemalja u okruženju, najsretniji su stanovnici Kosova, koje se smjestilo na visoko 46. mjesto, premda je po razvijenosti ili BDP-u po stanovniku na 78. mjestu. Ali, ljudi su vrlo pozitivni, a samo mali broj njih osjeća tugu i srdžbu.

S druge strane, SAD po indeksu sreće zauzima 19. mjesto, ali zadovoljstvo životom i snaga mentalnog zdravlja u toj je zemlji na silaznoj putanji. Amerikanci bi po mnogo kriterija mogli biti sretniji nego ikad. S rastom životnog standarda, pretpostavlja se, trebala bi rasti i sreća, ali to nije tako. Kako govori Easterlinov paradoks, sreća i rast prihoda neko vrijeme idu zajedno, ali ne zauvijek. Iako je prva pomisao da je glavni uzrok nezadovoljstvu Amerikanaca njihov predsjednik, barem ovo istraživanje pokazuje da je u pitanju jedan drugi fenomen, a to su nove tehnologije i digitalni mediji.

Od 2012., kada se počela širiti upotreba pametnih telefona, među američkim adolescentima u dobi od 17 do 18 godina jako je porasla i sklonost depresiji, suicidu i samoozljeđivanju. Takve sklonosti prepoznate su i kod adolescenata u Velikoj Britaniji. Zaključak je istraživanja da je generacija rođena nakon 1995. u znatno lošijem psihološkom stanju od milenijaca, onih rođenih od 1980. do 1994.

– Ukratko, adolescenti koji provode više vremena koristeći elektroničke uređaje su nezadovoljni, a sretniji su oni koji više vremena posvete drugim aktivnostima – stoji u posljednjem The World Happiness Reportu.

Stručnjaci o UN-ovu istraživanju: ‘Hrvatska se suočila s prilično dramatičnim trenucima krize i ekstremne pozitivnosti’
Komentirajući rezultate UN-ova istraživanja, sociolog dr. Paul Stubbs iz Ekonomskog instituta kaže kako je mjerenje sreće, čak i na temelju deset korištenih pokazatelja, puno poteškoća te objašnjava:

– Još je teže interpretirati trendove, jer se sreća temelji na očekivanjima, u kojoj mjeri ljudi postaju rezignirani prema prilikama te njihovom subjektivnim procjenama vlastitog blagostanja. Na djelu mogu biti i neki kulturološki faktori, jednostavno rečeno, populacije nekih skupina zemalja pokazuju tendenciju da se više žale na svoju situaciju nego stanovnici drugih zemalja. Važno je napomenuti da su pokazatelji prema kojima je Hrvatska najlošije rangirana subjektivne prirode.

Ustvrdio bih da se Hrvatska od nezavisnosti suočila s prilično dramatičnim trenucima krize (rat, okupacija, ekonomska kriza) i trenucima ekstremne pozitivnosti (kraj rata, možda demokratske promjene 2000. godine i članstvo u EU 2016.). Dramatična kriza može dovesti do neočekivane solidarnosti i optimizma, a s druge strane pozitivni događaji mogu dovesti do pojačanih očekivanja bolje budućnost koja, u slučaju članstva u EU, očito nije ostvarena.

Psihologinja prof. dr. Dubravka Miljković ističe kako Hrvatska ipak polako napreduje.

– Zanimljiv je podatak da u najsretnijim zemljama (a to su redovito skandinavske zemlje, Švicarska, Nizozemska, Kanada i Novi Zeland) prosječno 17% stanovništva nije rođeno u toj zemlji – što je dvostruko više nego u ostatku svijeta! Možda ćemo i mi biti sretniji ako uvezemo nove stanovnike? Druga stvar od koje bismo mogli imati koristi je veće uključivanje u volonterske aktivnosti. To definitivno povećava sreću, a jako smo u tome tanki. Oni rođeni poslije 1994. godine pripadnici su tzv. Z ili Net generacije i njihovo je odrastanje na globalnoj sceni bilo praćeno velikom recesijom, a u Hrvatskoj, dodatno, i posljedicama rata i izgradnjom novih vrijednosti – kaže dr. Dubravka Miljković, piše Jutarnji.

Poredak Hrvatske na ljestvici 156 zemalja po kategorijama
* 32.

godine zdravog života

* 101.

negativan utjecaj (tuga, ljutnja)

* 139.

korupcija u državnoj upravi

* 118.

mogućnost izbora u životu

* 122.

pozitivan utjecaj (smijeh, zadovoljstvo)

Facebook Komentari