Predsjednik Ustavnog suda RH Miroslav Šeparović tužio je profesora Vjekoslava Miličića za klevetu jer je u svojoj knjizi “Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja”, objavljenoj 2016. godine, Šeparovića uvrstio među plagijatore, piše Jutarnji.
U prvom postupku provedenom na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu profesor Miličić proglašen je krivim i osuđen na novčanu kaznu od 14.500 kuna. Međutim, po njegovoj žalbi drugostupanjski sud, Županijski sud u Zagrebu, ukinuo je tu presudu iz proceduralnih razloga. Tako je na Općinskom kaznenom sudu provedeno ponovljeno suđenje tijekom kojega su otklonjeni nedostaci na koje je ukazivao viši sud. Miličić je ponovno proglašen krivim i osuđen na istu novčanu kaznu.
Bez prigovora
No, ovaj put o njegovoj žalbi na osuđujuću presudu neće odlučivati Županijski sud u Zagrebu, nego Županijski sud u Puli. Naime, odvjetnici privatnog tužitelja Miroslava Šeparovića u međuvremenu su išli prema Vrhovnom sudu sa zahtjevom da se ovaj predmet delegira na neki drugi sud u Hrvatskoj. A Vrhovni sud je, kako nam je potvrdio njegov glasnogovornik Željko Pajalić, usvojio njihov prijedlog te je delegirao predmet Županijskom sudu u Puli.
Odluku i obrazloženje zbog čega je predmet delegiran sa zagrebačkog Županijskog suda Vrhovni sud će objaviti nakon što ona bude anonimizirana. Stoga za sada nismo uspjeli doznati u čemu se sastoji “nepodobnost” sudaca Županijskog suda u Zagrebu za rješavanje ovog predmeta, koji je već jednom, ne tako davno, razmatran na tom sudu, pri čemu nijedna stranka nije iznosila prigovore.
Treba napomenuti zašto je Županijski sud u Zagrebu ukinuo prvu presudu kojom je Miličić bio proglašen krivim da je u svojoj knjizi iznio lažne činjenične konstatacije u odnosu na doktorski rad Miroslava Šeparovića, iako je bio svjestan da su lažne. Naime, u toj se presudi navodilo da je Miličić postupao u nakani da naškodi časti i ugledu Miroslava Šeparovića “koji obnaša dužnost predsjednika Ustavnog suda RH”. Upravo ta Šeparovićeva dužnost Miličiću je uzeta kao otegotna okolnost.
A to je bio jedan od glavnih razloga za ukidanje presude, jer Šeparović u vrijeme objave Miličićeve knjige nije bio predsjednik, nego sudac Ustavnog suda. Županijski sud u Zagrebu također je smatrao spornim što je prvostupanjski sud odbio prijedlog obrane da se kao svjedok sasluša stručnjak za kazneno pravo, profesor Petar Novoselec.
No, unatoč očiglednim manjkavostima u prvoj presudi, čini se da Šeparović i njegovi odvjetnici sumnjaju da je do ukidanja presude došlo iz posve drugih razloga. Tome u prilog ide i pojašnjenje njegove odvjetnice Ivane Špehar o prijedlogu za delegaciju spisa.
– Rješenje Vrhovnog suda još nisam dobila, pa ne mogu komentirati ništa. Istina je da smo stavili prijedlog za promjenu mjesne nadležnosti, da se sa Županijskog suda u Zagrebu spis delegira na bilo koji drugi nadležan sud u RH, a sukladno zakonu. Prijedlog smo temeljili na važnim razlozima koji postoje. Koji? Riječ je o osobnim odnosima između privatnog tužitelja Miroslava Šeparovića te predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića, čiji je sud nadležan za odlučivanje o žalbi – rekla je za Jutarnji list Ivana Špehar, jedna od odvjetnica Miroslava Šeparovića.
Na upit da nam pojasni koji su to točno osobni odnosi, uskratila je odgovor, napomenuvši da “ne želi otvarati Pandorinu kutiju”. Ponovila je pritom da nije vidjela odluku Vrhovnog suda i da ne zna na temelju čega je donesena, pa samim time ne zna je li razlog koji su naveli u zahtjevu i koji se sastoji od više “podrazloga” uvažen ili je prevagnulo nešto drugo.
(Ne)pristranost
– U ponovljenom postupku ponovili smo lekciju, utvrdili gradivo i sad je na redu da se spis i zaključi. Delegacija spisa je tražena kako bi se otklonile sve sumnje u (ne)pristranost odluke jer su i subjektivni i objektivni dojam takvi da se čini da je zbog osobnih razloga presuda bila ukinuta. No, to ne mogu tvrditi, pa je najbolje da drugi sud odlučuje o žalbi – smatra odvjetnica Špehar.
Poznato je da su Šeparović i Turudić dugo godina bili u prilično dobrim odnosima, Turudić je koncem 90-ih bio i pomoćnik Šeparoviću kao tadašnjem ministru pravosuđa. Njihov odnos zahladio je kada je Ustavni sud RH 2015. ukinuo “Turudićevu” pravomoćnu presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u aferi Ina, MOL i Hypo.
No, unatoč njihovu međusobnom animozitetu, za sada ostaje nejasno zašto je Vrhovni sud smatrao da ostali suci Županijskog suda u Zagrebu ne bi mogli samostalno i nepristrano odlučivati po žalbi na drugu nepravomoćnu presudu u predmetu u kojem je privatni tužitelj Miroslav Šeparović.
“To je u biti zahtjev za moj otklon”
Šef Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić rekao je Jutarnjem da nije vidio odluku Vrhovnog suda, no napomenuo je kako je vidio prijedlog Šeparovićevih odvjetnika za delegaciju spisa. – To je zapravo zahtjev za moj otklon, a ne delegaciju nadležnosti zbog navodne ekonomičnosti vođenja kaznenog postupka.
Podnositelj očigledno smatra kako je ekonomičnije vođenje postupka da se donese presuda kakvu on želi. Taj se prijedlog temelji na neistini jer ja nikome nisam naredio kakvu odluku da donese, nego su kolege koji su radili na tom predmetu uočili cijeli niz bitnih povreda zakona te su ukinuli prvostupanjsku presudu.
Ali, pitajte Šeparovića je li on nazivao nekoga na Županijskom sudu i nešto tražio vezano za taj predmet – izjavio je Turudić. – Pitanje je bi li ovakav prijedlog prošao da je delegaciju tražio netko drugi, a ne moćni šef Ustavnog suda RH. Teško – istaknuo je Turudić.
