Usprkos pritiscima ovršno-medijskog imperija i njemu naklonjenog djela pravosuđa, sudac Mislav Kolakušić ukinuo 160 ovršnih rješenja javnih bilježnika i prekinuo nelegalne postupke naplate.
Sudu Europske unije uputio je zahtjev kojim traži osiguranje jedinstvene primjene prava EU u Republici Hrvatskoj prema svim fizičkim i pravnim osobama neovisno o njihovom državljanstvu i mjestu osnivanja, a radi očuvanja temeljnog načela ravnopravnosti i jednakosti svih građana i pravnih osoba u Europskoj uniji.
Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, ukinuo je rješenja o ovrsi javnih bilježnika i prekinuo postupak radi njihove apsolutne nenadležnosti. Time je stao na kraj neravnopravnosti hrvatskih građana i pravnih osoba pred hrvatskim sudovima u odnosu na državaljane drugih država članica EU. Ukinuta su ovršna rješenja bilježnika koje su zahtijevali Hanžeković s partnerima, HRT, tzv. “utjerivači dugova” EOS Matrix-a, itd.
Notorna je činjenica da se ovršna rješenja Hrvatskih javnih bilježnika ne priznaju nigdje u Europskoj uniji osim u Hrvatskoj te da hrvatski građani u svojoj domovini nemaju jednaki standard pravne zaštite kao građani drugih zemalja. Dok građani diljem Europe imaju pravo da o njihovim pravima i obvezama odlučuje nepristrani sud, u Hrvatskoj je taj sudski prerogativ, protuustavno, prepušten apsolutno nenadležnim tijelima-javnim bilježnicima i to samo za hrvatske građane i pravne osobe. Građane drugih država članica Europske unije ti isti javni bilježnici ne mogu ovršavati.
Unatoč tome što je Europski sud u svojim presudama pod brojem C 484/15 i C 551/15 jasno i nedvosmisleno presudio da javni bilježnici u Republici Hrvatskoj nisu ovlašteni donositi ovršna rješenja na temelju vjerodostojne isprave, da se takav postupak donošenja rješenja o ovrsi ne može smatrati kontradiktornim, da se ne može smatrati da se to rješenje izdaje u okviru sudskog postupka, da se ne postojanje dužnikova prigovora ne može izjednačavati s izričitim prihvaćanjem tražbine u smislu članka 3. stavka 1. točke (d) Uredbe br. 805/2004 i da se za takvo rješenje o ovrsi ne može izdati potvrda o europskom ovršnom naslovu, javni bilježnici su donijeli preko milijun ovršnih rješenja te nastavljaju s protuuustavnom praksom na štetu hrvatskih građana.
Sudac Mislav Kolakušić ispravno je utvrdio da je ponašanje hrvatskih sudova diskriminatorno po hrvatske građane i kao takvo neprihvatljivo pa je sukladno tome odbacio niz prijedloga za ovrhu donesenih po javnim bilježnicima te uputio zahtjev za pokretanjem postupka i donošenje odluke o prethodnom pitanju, u cilju osiguranja jedinstvene primjene prava EU u svim državama članicama i očuvanja načela ravnopravnosti i jednakosti građana i pravnih osoba.
Sudac Kolakušić je argumente u prilog građanima Republike Hrvatske pronašao u odredbi čl.6.toč.1. Europske Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temelja sloboda kojom je priznato pojedinačno pravo da u građanskim i kaznenim stvarima sudi zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud, pravično, javno i u razumnom roku. Člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije je propisano da je unutar područja primjene ugovora i ne dovodeći u pitanje bilo koju njihovu posebnu odredbu, zabranjena svaka diskriminacija na temelju državljanstva.
Sudac Kolakušić smatra da su u konkretnom slučaju diskriminirani građani Republike Hrvatske u odnosu na ostale državljane članica Europske unije što proizlazi iz citiranih presuda suda Europske unije C 484/15 i C 551/15. Prema presudi suda Europske unije broj C 484/15 i C 551/15, ovršni naslovi se u drugim članicama Europske unije neće priznati u smislu Uredbe o Europskom nalogu za izvršenje i Uredbe o priznanju izvršenja sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Dakle, nacionalno zakonodavstvo daje ovlast javnim bilježnicima da donose ovršne naslove, koji se ne priznaju u ostalim državama članicama Europske unije kao ovršni naslovi, odnosno odluke suda. Iz obrazloženja navedenih presuda jasno proizlazi da postupak pred javnim bilježnikom ne nudi jamstvo neovisnosti i nepristranosti i da je lišen načela kontradiktornosti postupka. Sve navedeno dovodi do neravnopravnosti državljana Republike Hrvatske u odnosu na državljane ostalih država članica Europske unije i to u mjeri koja dovodi do diskriminacije. Isključenje načela kontradiktornosti postupka dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku te su time narušena osnovna načela poštenog i pravičnog suđenja zajamčena Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temelju sloboda, piše antikorupcija.hr.
