Hrvoje Prpić, direktor ‘Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane
Krško’, gostovao je u emisiji ”Dogmatica”, te iznio niz zanimljivih stvari oko aktualne priče gradnje skladišta za radioaktivni otpad pored
hrvatskog Dvora na Uni, kao što je objasnio i sve obveze Hrvatske do 2107. godine vezano za NE Krško.
AKO SE NE DOGOVORIMO SA SLOVENCIMA, HRVATSKI ČERKEZOVAC OSTAJE JEDINO RJEŠENJE!
Hrvatska za četiri godine mora početi preuzimati polovicu nuklearnog otpada iz NE Krško u Sloveniji, s obzirom da je Hrvatska polovični vlasnik te nuklearke, a sudeći prema izjavi Hrvoja Prpića, direktora Fonda za financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško, skoro pa sigurno je da će naša polovica otpada doći na prostor bivše vojarne Čerkezovac, blizu hrvatskog Dvora na Uni.
-Slovenska strana se odlučila odmah za odlagalište ispod zemlje, i to je trajno rješenje, dok se Hrvatska odlučila prvo graditi skladište, i to
najvjerojatnije u Čerkezovcima, a koje će nakon 30-40 godina obrade i pripreme radioaktivnog otpada, postati trajno odlagalište – objasnio je
Hrvoje Prpić, prvi čovjek hrvatskog Fonda za zbrinjavanje otpada iz NE Krško, gostujući kod Željka Matića, urednika i voditelja emisije ‘’Dogmatica’’.
NIKAKVOG ZRAČENJA U BLIZINI SKLADIŠTA NE SMIJE BITI
Hrvatski dio radioaktivnog otpada trenutno se nalazi u jednoj građevini, u sklopu NE Krško u Sloveniji, i nije toliko ‘zapakiran’ i siguran
koliko ćemo ga mi učiniti sigurnim, kada dođe u Čerkezovce, pored Dvora na Uni, a što je najizglednije rješenje.
-Trenutno oko zgrade gdje se sada nalazi taj otpad u NE Krško radi 500njak ljudi kojima nije ništa. S druge strane, u Zagrebu, na Institutu
Ruđer Bošković se trenutno nalazi isto radioaktivni otpad, a ni tamo već godinama ljudima nije ništa – kaže Hrvoje Prpić te dodaje kako je naša
obveza učiniti sve po najvišim europskim kriterijima, dodajući da će u budućem hrvatskom skladištu također raditi ljudi.
-Ako se oko neke sobe u kojoj se nalazi zaista opasan otpad napravi dva metra debel zid od dobrog materijala, poanta je da se uopće ne može
izmjeriti nikakva radijacija pored toga zida. Dakle, sve ovisi o kvaliteti zida, tehničkim te sigurnosnim rješenjima – istaknuo je stručnjak Hrvoje Prpić, objašnjavajući neka od rješenja sigurnog zbrinjavanja nuklearnog otpada u Hrvatskoj.
UKUPNI TROŠKOVI RAZGRADNJE ‘NE KRŠKO’ IZNOSIT ĆE OKO 2,7 MILIJARDE EURA, ZA HRVATSKU OKO 1,3 MILIJARDE EURA
2023. moramo preuzeti svoj dio otpada, i to će vjerojatno biti vojarna pored Dvora na Uni, te će taj proces sa svim elementima koštati 206
milijuna eura, no to nije problem jer hrvatski Fond već sada ima više od 270 milijuna eura, ističe Prpić, te dodaje da je teže pitanje s onim
drugim rokom.
-2043. NE Krško mora prestati raditi, te je pravo pitanje što će biti sa visoko radioaktivnim otpadom koji se tada mora početi sanirati, i to sve
do 2107. godine. Dakle, 2107. godine na mjestu gdje je sada NE Krško mora biti lijepa zelena livada sa cvijećem bez ikakvog oštećenja po
okoliš i sl., kao da nuklearke nije ni bilo. Taj proces, od 2043.- 2107. košta Hrvatsku oko 1,3 milijarde eura, a kako i sa kojim partnerima će
se taj visoko rizični otpad sanirati, nije jasno još nikome – objašnjava Hrvoje Prpić
AKO HRVATSKA IZGRADI SKLADIŠTE PORED DVORA NA UNI, BiH ĆE MOŽDA SAGRADITI SKLADIŠTE NA SVOM TERITORIJU, U BLIZINI DUBROVNIKA?
BiH ima pravo raditi što hoće, kao što ćemo i mi raditi što želimo, no problem je sljedeći – to što situacija sa zbrinjavanjem otpada u BiH
nije po standardima kakvi su u Hrvatskoj- kaže Prpić te dodaje kako će Hrvatska, naravno, pratiti sve oko situacije u BiH te dati svoje
kritike, ako do gradnje skladišta sa nuklearnim otpadom u blizini Dubrovnika i dođe.
