Biskup Palić o zabrani mise na Bleiburgu: Jasno se može vidjeti taj odmak i stav biskupa – odmak od svih totalitarnih režima

Upravitelj austrijske biskupije u Koruškoj odbio je zamolbu Hrvatske biskupske konferencije te zabranio da se ove godine održi misa na Bleiburškom polju sredinom svibnja, kada se na tom mjestu uobičajeno komemorira civilne žrtve, ali i bez suda pobijene ustaške vojnike u svibnju 1945. godine.

O toj odluci, njezinim uzrocima i posljedicama u Točki na tjedan su razgovarali s generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije, hvarskim biskupom Petrom Palićem.

Hoće li HBK poštivati ovu odluku austrijske mjesne crkve? Vidjeli smo tumačenja iz Počasnog bleiburškog voda da se odluka odnosi samo na služenje mise od strane biskupa, ne i “običnog” svećenika.

“Teško je sad hipotetski govoriti, ono što je jasno iz te odredbe, gdje se upravitelj biskupije oslonio se na Zakonik kanonskog prava koji kaže da biskup, ako želi u drugoj biskupiji držati misu, mora imati dopuštenje. Što se nas tiče, naravno da je ta odluka za sada takva kakva je i u ovom trenutku je odluka koja je na snazi i koje se mi kao biskupi trebamo držati i držat ćemo se. Dodao bih da smo u kontaktu s austrijskom biskupskom konferencije. Još važnije, odluka upravitelja jedne biskupije nije odluka austrijske biskupske konferencije.

Mislim da bi se, bez obzira hoće li se euharistija služiti ili ne, sve trebalo raditi u dogovoru s crkvom u Koruškoj. Treba također napomenuti da se tamo slavlja održavaju od 1953. godine, u nekom obliku. HBK je 2003. godine preuzeo organizaciju liturgije. Ne cijele komemoracije, nego liturgijskog slavlja. Oni nemaju zamjerki i primjedbe na samo slavlje.”

Što zapravo upravitelj austrijske biskupije zamjera?

“Moglo se to vidjeti iz pisma koje je došlo u medije, on je tamo spomenuo da ne bi želio da se to politički instrumentalizira, smatra da je to dio jednog nacionalnog rituala koji služi nekoj selektivnoj percepciji tumačenja povijesti. Zato smo mi rekli da ne možemo takve argumente prihvatiti jer oni, ako se gleda na samo slavlje, tamo se euharistija slavi za sve žrtve.”

U odluci koja je poslana HBK kaže se da nisu ispoštovani uvjeti koje je biskup Alois Schwarz postavio godinu dana ranije – da ne smije biti ustaške ili bilo kakve fašističke ikonografije.

“Ti argumenti su bili općeniti, pismo biskupa Schwarza je bilo općenito pismo. On je proanalizirao, sa svojim suradnicima, ta slavlja. On je u tom pismu naveo da se potrebno odreći političkog znakovlja, plakata, transparenata, uniforma, kao i majica koje bi imale inkriminirane natpise. U Austriji su donijeli zakon gdje su točno propisali što i na koji način, onda je biskup Schwarz napisao da se treba uskratiti prodaja alkohola i štandova za prodaju rekvizita. No mora se znati da ni šatori ni štandovi nisu bili na prostoru euharistijskog slavlja, to je bilo čak na prostorima čiji su vlasnici Austrijanci. Tu je naravno potrebna i suradnja i pomoć austrijskih državnih vlasti da bi se u cijelosti izbjeglo negativne pojave koje su minorne, ali nažalost postoje.”

Odbacujete argumente austrijske crkve, koji su argumenti HBK?

“Sama činjenica da oni nemaju nikakve primjedbe na euharistijsko slavlje koje je u organizaciji HBK, to je za nas već dovoljan argument i pokazatelj. Dogodilo se ono što je monisnjor Engelbert Guggenberger, koji je autor pisma, htio da se izbjegne, on je zapravo cijeli taj skup i misu prebacio na političko polje.”

Nije li to i do sada bilo na političkom polju? Nije li misa bila “upakirana” u sve?

“Nije bilo “upakirano”. Znamo kad misa počinje, kad završava. U vrijeme slavlja mise sigurno toga nije bilo, političkih govora. Oni su i prošle godine u Austriji rekli da je to zbilja, uz neke manje provokacije, bilo dostojanstveno slavlje. Naš argument koji smo od početka isticali je jedan i jedini – da želimo dostojanstveno euharistijsko slavlje za sve žrtve Bleiburga. Povjesničar nisam, ali ne bismo smjeli mi svi to gledati jednostrano, nisu to samo ustaške žrtve, tamo ima i puno civila. Želimo komemoraciju svih tih žrtava.”

Lani su austrijske vlasti pritvorile nekoliko hrvatskih državljana zbog podizanja desnice i uzvikivanja “Za dom spremni”.

“Rekao sam da postoje pojedinci, provokacije, ali ne može se gledati u cjelini. Mislim da je svima stalo da za vrijeme mise ne bude nikakvog incidenta, a znamo da ga prošle godine nije bio

Nama u Hrvatskoj potrebno je još uvijek puno preispitivanja, nama u Hrvatskoj je potrebno i preobraćenje da bismo mogli s ove vremenske distance pokušali razumijeti ono što se događalo. Osuditi ono što je bilo negativno, a prihvatiti ono što je bilo pozitivno. Govorim općenito o našoj prošlosti, ne samo za vrijeme Drugog svjetskog rata.”

Biskupi su na misama u Bleiburgu redovito isticali zlo komunizma. Zašto se nikad nije mogla čuti tako jasna osuda ustaškog režima?

“Biskup Uzinić je bio gore i progovorio. Službeni stav HBK je poznat, u pismu za 50. obljetnicu Drugog svjetskog rata se jasno može vidjeti taj odmak i stav biskupa – odmak od svih totalitarnih režima.”

Mislite da se Crkva jasno distancirala od ustaštva?

“Definitivno.”

Jučer su u Šibeniku osvanuli novi ustaški grafiti, zašto ti ekstremisti uvijek u sredini ušatog U crtaju križ? Zašto to razdoblje povezuju s Crkvom?

“Slažem se da je to skandalozno i grozno, to znači dami u Hrvatskoj još trebamo raditi na odgoju. To je pitanje za jedno šire sociološko promatranje i analizu.”

Biskup Košić govorio je kako ustaštvo nije fašizam, svećenik Prcela rekao je kako nikad neće oprostiti predsjednici što je NDH proglasila zločinačkom tvorevinom. Zašto Crkva ne osudi ekstremne istupe unutar vlastitih redova?

“Komentirati nečije propovijedi kolege biskupa bi od mene bilo neodgovorno, ali niti mogu točno ovog trenutka komentirati u kojem kontekstu i što je biskup Košić htio reći. Ono što je bitno je službeni stav Konferencije koji je izrečen u dokumentima. Za sve ostale pojedinačne komentare trebali biste pitati izravno osobu koja je negdje u nekim okolnostima nešto izrekla.”

Ako nešto šteti ugledu Crkve, zašto HBK ne reagira? Vidjeli smo nedavno kongres o pedofiliji u Vatikanu i poruke pape Franje da se Crkva otvori samokritici. HBK je voljan sudjelovati u društvenom životu da se čuje njegov stav, ali teško prihvaća kritiku.

“Spomenuli ste slučaj pedofilije gdje smo jasno pokazali da je na tom području doista tolerancija nula. Za sve drugo što ste spomenuli, rekao bih da i mi polako učimo i sazrijevamo.”

Što je sada potez HBK oko mise u Bleiburgu. Hoćete li se obratiti višoj razini, možda tražiti posredovanje Vatikana?

“Naš predsjednik je uputio pismo predsjedniku austrijske biskupske konferencije u kojem ga je upoznao s ovom situacijom i u kojem je zatražio da se ta odluka preispita. Što će se dogoditi kod njih, meni ovog trenutka nije poznato.”

Mislite da odluka nije konačna?

“Ne mogu kalkulirati. I dalje smo u kontaktu. Što će biti vidjet ćemo i javnost će o svemu biti obaviještena.

Je li moguće posredovanje Vatikana?

“Mislim da sad to nije baš takvo pitanje, u tom smislu. Mislim da će dvije biskupske konferencije riješiti to pitanje. U kojem smjeru, hoće li ostati zabrani li će to biti nešto drugo, ne mogu reći.

Je li moguće da se misa održi u Teznom, u Sloveniji?

“Nismo o tome raspravljali.”

Veliku pozornost izazvala je vaša izjava na proslavi blagdana sv. Vlahe kada ste rekli da je “sekularizam ušao u kuće i osjećamo vjersku nepismenost novih generacija”. Na što ste mislili? Vjeronauk je 28 godina u školama, kako je moguće da vjerske generacije sada budu nepismenije?

“Što se tiče sekularizacije, čuo sam da sam bio tema i na saborskim sjednicama i drago mi je da su političari počeli promišljati i ovoj temi, a bilo bi efikasnije da nisu isključivi. Svaki sociolog, posebice sociolog teologije, reći će da pojam sekularizma i sekularizacije nije jednoznačan. Jedan naš sociolog religije, pokojni Željko Mardešić, koji je puno knjiga napisao, navodi nekakva glavne obilježja sekularizacije: kaže da je to pad vjerske prakse, da je to apstraktnost i beživotnost religije, da je to disolucija dogmatskog vjerovanja, odnosno da ima vjernika koji ne prihvaćaju dogme Crkve. I na kraju jedna riječ – dekristijanizacija. To se u Europi događa, to je fenomen koji se događa.”

Neki bi rekli da je kod nas upravo suprotno?

“Da sekularizaciju stavimo u okvir, što se tiče onoga na što su vjerojatno ciljali pod pojmom sekularizma, odvojenosti Crkve i države, pa Isus je prvi rekao ‘caru carevo, Bogu Božje’. To je načelo kojega se Crkva drži i onaj koji to načelo ne bi poznavao, taj bi odstupao od nauka Katoličke crkve. Kad sam govorio o sekularizaciji mislio sam na fenomen dekristijanizacije. Naše propovijedi su u prvom redu upućene vjernicima. Što se tiče nepismenosti, pa imamo u školi povijest i matematiku pa ne možemo reći da su nam sredjoškolci verzirani da sve znaju.”

Kako Crkva gleda na inicijativu 40 dana molitve za život?

“Crkva brani i štiti ljudski život. Spomenuli ste izjavu ministra Kujundžića da će Crkva sudjelovati u izradi Zakona o pobačaju. Crkva neće sudjelovati u donošenju Zakona o pobačaju, može jedino sudjelovati kod Zkona o zaštiti života. Moramo se čuvati isključivosti, ne možemo jednoj skupini reći da ima pravo izreći mišljenje, a drugoj da nema.”

Je li bolnica mjesto gdje se treba izraziti to mišljenje?

“Organizatori te skupine su odlučili da je to mjesto. Neke druge skupine bi možda zaključile da je predvorje Crkve mjesto gdje trebaju izraziti svoje mišljenje, protiv Crkve.”

Zabrana mise na Bleiburgu: Ono što nije uspjela Milanovićeva Vlada, uspjelo je Plenkovićevoj Vladi

Utjecajni HDZ-ovac iz iseljeništva kontra Plenkovićeve vanjske politike oko Bleiburga: Dosta je dosta. Otkaz svima

Predsjednica RH: Kao Hrvatica i katolička vjernica duboko žalim zbog zabrane mise na Bleiburgu

O zabrani mise na Bleiburgu: Beljak, Bauk i Bernardić jedva dočekali, koga briga za masovne likvidacije

Facebook Komentari