Aleksić: Bez privatnih tužbi – od banaka novca nema

Saborski zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić gostovao je u Studiju 4 na HRT-u. Govorilo se o posljednjim presudama o ništetnosti ugovora o kreditu s valutnom klauzulom. Također tu je i pitanje tužbi uoči zastare potraživanja koje nastupa u lipnju 2019.

Zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja ove godine. Svi koji žele svoj novac moraju do toga datuma tužiti banke.

– 125 tisuća tužbi je moguće, a sada je tužilo, ne znam točan broj, pet ili deset tisuća ljudi. Dakle, radi se o malom broju. Ne znam još što će biti s onima koju su napravili konverziju iz CHF-a, radi se o 55 tisuća ljudi koji čekaju odluku Vrhovnog suda, ističe Goran Aleksić, dodajući da je pravno sve jasno i da Vrhovni sud to mora uzeti u obzir.

Matematika je na našoj strani, dodaje saborski zastupnik SNAGA-e, ponavljajući da bez privatne tužbe novca nema. Dodaje da troškovi tužbe iznose maksimalno 15 tisuća kuna i to kroz razdoblje kroz dvije do tri godine.

– Imamo 70 tisuća dužnika koji su već otplatili kredite ili ih uopće nisu konvertirali, njihov je krajnji datum također 12. lipnja. Još čekamo odluku Vrhovnog suda o revizijama banaka, a onda ćemo znati i da je valuta ništetna.

Što se tiče likvidnosti banaka, Aleksić kaže da oni imaju 30 milijardi kuna, a da od toga iznosa otprilike jedna trećina pripada nositeljima kredita te da to treba naplatiti.

Aleksić dodaje da je “proizvod švicarac” jako loše demografski djelovao na Hrvatsku. Neki su otišli iz zemlje, nekima su se raspali brakovi, a neki su, nažalost, digli i ruku na sebe.

– Vlast se ovime uopće ne žele baviti. Ja ću kada se donesu konačne odluke nastojati “animirati” Vladu RH da se donese zakonska regulativa da se ljudi obeštete. Neće svi htjeti ići na sud, moja je optimistična procjena da će do 30 posto ljudi tužiti. Banke onda mogu pjevati, jer će umjesto deset, morati platiti nekakvih tri milijarde kuna.

Aleksić zaključuje da pravo EU-a ide u korist korisnicima kredita i da će kad tad, ako treba i na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, dobiti zadovoljštinu, neovisno o odlukama Vrhovnog te eventualno Ustavnog suda.

Share This Article