La prossima volta che andrai a Rijeka, ripeti la lingua italiana

Kako trenutno stvari stoje, realizacija dugoočekivanog projekta postavljanja višejezičnih ploča s nazivima ulica i trgova u užem središtu Rijeke trebala bi početi tijekom ožujka ove godine, piše Novi list.

– Postavljanje ploča s povijesnim nazivima ulica Staroga grada složen je kulturološki projekt čija realizacija zahtijeva provjeru povijesnih podataka i poseban dizajn ploča što projektu daje određenu zahtjevnost. Isto tako, u želji da svi sudionici projekta budu što je više moguće zadovoljni realizacijom, trenutno se provodi usklađivanje predloženog idejnog rješenja s konzervatorima, komunalnim društvom i njihovom tehnologijom izvedbe ploča. Također, radi se na usklađivanju s postojećim oznakama ulica i trgova s ciljem pronalaska estetski prihvatljivog rješenja.

Poman pristup

Dakle, riječ je o procesu koji zahtijeva poman pristup, pa tako i određeno vrijeme, pojašnjavaju u Gradu Rijeci. Na pitanje postoji li plan koje će ulice prve dobiti te ploče, u Gradu Rijeci navode da su dogovori oko odabira lokacija na koje će biti postavljene prve jezične ploče pri kraju i da se popis ulica koje će biti u prvom obuhvatu još definira. U ovom trenutku još uvijek nije poznato ni koliko će realizacija ovoga projekta koštati.

– Budući da je spomenuti proces usklađivanja predloženog idejnog rješenja sa svim uključenima još u tijeku, te s obzirom na činjenicu da još nije donesena konačna odluka o broju ulica koje će prve biti obuhvaćene, u ovom trenutku još ne možemo govoriti o troškovima projekta. Orijentacije radi, prosječna cijena »obične« ploče sa nazivom ulice dužine od 100 do 130 centimetara, visine 30 centimetara i debljine tri centimetra s izradom i ugradbom je 850 kuna. Urezivanje slova ili znaka u kamenu ploču iznosi dodatnih 10 kuna po komadu urezanog slova ili znaka – zaključuju u Gradu Rijeci.

Jedan od osnovnih izvora podataka za projekt postavljanja višejezičnih ploča je knjiga Massima Superine »Il stradario di Fiume« u izdanju Društva za povijesna istraživanja Rijeke iz Rima, u kojoj su popisani nazivi riječkih ulica kroz povijest, kako u vremenu kad se Rijeka nalazila u sklopu Italije, tako i u drugim razdobljima.

S obzirom na specifičnost materije, još uvijek nisu u potpunosti definirani svi nazivi koji će se naći na pločama. Složenost projekta najbolje pokazuje primjer naziva Koblerovog trga koji se zvao Piazza Grande, Piazza del Magistrato, Piazza dei Frutti, Piazza Erbe/Povrćarski trg, Piazza Giovani Kobler, da bi od 1952. godine nosio sadašnje ime. Neke od ulica mijenjale su ime ovisno o vlasti, kao što je primjer s najužom riječkom ulicom, Ulicom Šišmiš, koja vuče naziv od političke stranke »I pipistrelli« i koja je u svojoj povijesti nosila i naziv Vicolo del frutti, budući da se u njoj prodavalo voće. A da Rijeka i riječke ulice imaju doista bogatu povijest, pokazuje i čitav niz drugih primjera navedenih u knjizi Massima Superine.

Burna povijest

Tako je, primjerice, današnja Adamićeva ulica, odnosno njezini dijelovi, do kraja 1918. godine nosila naziv Stefano Szechesiy, pa u vrijeme Italije Via Giussepe Mazzini, zatim u Jugoslaviji Ulica Rade Končara i u konačnici Adamićeva ulica. Prodručje današnjeg Orlandovog gata do kraja 1918. godine zvalo se, u prijevodu, Rudolfov gat, pa Genovski gat, zatim Gat Vladimira Nazora, a 1992. godine dobiva današnji naziv.

– Primjera je zaista puno i povijesni naziv riječkih, ulica, trgova i ostalog, dobar su pokazatelj burne riječke povijesti. Ovim projektom želi se valorizirati bogata tradicija Rijeke, a osim što će se sami Riječani imati priliku upoznati s do sada ne toliko poznatim detaljima iz prošlosti svoga grada, ispisivanje povijesnih naziva ulica nosi svoju vrijednost u mozaiku rastućeg riječkog turizma. Projekt je nastao u suradnji Grada Rijeke, Zajednice Talijana u Rijeci te Društva za povijesna istraživanja Rijeke iz Rima (Società di Studi Fiumani), u sklopu kojeg djeluje i Povijesni muzej Rijeke, zaključili su u Gradu Rijeci.

Fiume na ulazima u grad

U kontekstu projekta Europske prijestolnice kulture na ulazu u grad postavljat će se i dodatne ploče na kojima će biti naznačeno da je Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. godine na više jezika pa će tako na tim pločama, uz Rijeka, pisati i Fiume, odnosno istaknut će se jedina dva naziva koji se u bližoj povijesti koriste za imenovanje grada, piše Novi list.

Facebook Komentari