Demografi složni: Hrvatska ima manje od 4 milijuna stanovnika, ali postoji jedan ozbiljan problem

Sredinom prošle godine Hrvatska je imala 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika. To su podaci koji su jučer objavljeni prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Hrvatska je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine imala 4.284 milijuna stanovnika. Od svoje samostalnosti nije imala manje ljudi nego danas. Procjene demografa pokazuju da je Hrvatska zapravo pala ispod 4 milijuna stanovnika jer veliki broj iseljenih ne odjavljuje mjesto stanovanja, a DZS procjenu broja stanovnika temelji na broju rođenih, umrlih, doseljenih i službeno odseljenih.

No, ono što je još gore od toga je što nam je loša dobna struktura stanovništva. To se odnosi na mlade naspram starijih od 65 i više godina pa prema procjeni DZS-a, imamo samo 590.6 tisuća djece do 14 godina te 833.3 tisuće starijih od 65 i više godina.

Prema tome, u sedam godina se smanjio broj djece do 14 godina za gotovo 60 tisuća, a povećao se broj starijih od 65 i više godina za 74 tisuće.

Povećao se broj starijih od 65

“Po mom sudu, sada imamo ispod četiri milijuna stanovnika s obzirom na to da se veliki broj iseljenih ne odjavljuje. No, bitnija od broja stanovnika je loša dobna struktura stanovništva u Hrvatskoj, sve manji udio mladih do 14 godina u odnosu na starije od 65 godina. To sa sobom nosi teške gospodarske i socijalne probleme i posljedice za mirovinski i zdravstveni sustav. Po udjelu mladih vidi se da će mnoštvo škola nestajati što znamo i bez procjene DZS-a jer već nestaje mnoštvo područnih škola u ruralnim naseljima”, kazao je demograf prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, za Večernji list.

S njim se slaže i demograf doc. dr. Stjepan Šterc.

“Te procjene DZS-a o broju stanovnika sredinom 2018. godine prilično su optimistične. Posljednji podaci pokazuju nam da smo stvarno pali ispod 4 milijuna stanovnika. Najsignifikantniji je broj djece u osnovnim i srednjim školama koji je egzaktan jer škole svake godine dostavljaju službene podatke o broju učenika pa se vidi da smo u 10 godina izgubili 83-84 tisuće učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 65 tisuća djece iz osnovne i srednje škole se, prema procjenama, iselilo u proteklih 10 godina i kad se tome doda prirodni pad stanovništva od 150 tisuća ljudi, u 10 godina mi imamo gubitak stanovništva više od 400 tisuća”, rekao je Šterc.

Demograf doc. dr. Marin Strmota sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta također se slaže s kolegama. Kaže da realno imamo 4 ili manje od 4 milijuna stanovnika.

“Nažalost, takve projekcije su očekivane, očekivano je starenje stanovništva u Hrvatskoj, smanjivanje udjela mladih i povećanje udjela starijih od 65 godina. Dobna struktura vjerojatno je i lošija s obzirom na iseljavanje primarno radnog kontingenta od 25 godina do 45 godina, što je još dodatni uteg za zemlju. Negativni trendovi nastavljaju se tako da nekoliko stotina rođene djece više lani teško može značiti išta s obzirom na ovakav sastav stanovništva”, kazao je Strmota.

Demograf dr. sc. Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar smatra sljedeće:

“Ako je 31. ožujka 2011. u Hrvatskoj živjelo 4,284.889 stanovnika, a prirodni pad između travnja 2011. i 30. lipnja 2018. iznosio je oko 99,5 tisuća stanovnika, proizlazi da je negativni migracijski saldo u tom razdoblju iznosio svega 95.799 osoba. Taj broj otprilike odgovara službenoj statistici, ali svima je poznato da je razlika između broja odseljenih i doseljenih bila znatno veća nego što prikazuju podaci DZS-a. Stoga je u Hrvatskoj sredinom 2018. sasvim sigurno živjelo manje od četiri milijuna stanovnika”, rekao je Pokos za Večernji list.

Demografi tvrde da Hrvatska ima manje od 4 milijuna stanovnika

U vrijeme posljednjeg popisa stanovništva na 100 starijih od 65 godina imali smo 85 djece do 14 godina. Prošle godine smo na 100 starijih od 65 godina imali 70 djece. Demografi odavno upozoravaju kako tu nije riječ samo o smanjenju stanovništva nego će svi građani ove zemlje trpjeti posljedice ovakve loše dobne strukture stanovništva preko mirovina i zdravstvenog osiguranja jer ih neće imati tko financirati.

U vrijeme dok se raspravlja o reformi obrazovanja, na temelju ovakvih podataka doći će do zatvaranja nekih škola zbog sve manjeg broja djece, a time i do smanjenja broja nastavnika.

Procjene o broju stanovnika DZS-a pokazuju još jedan apsurd. Nije moguće da imamo 4 milijuna i 89 tisuća stanovnika, a u isto vrijeme 3.774.548 birača u Hrvatskoj, koliko ih vodi Ministarstvo uprave.

Takve brojke bile bi moguće samo ako su u birače ubrojena i maloljetna djeca, uključujući i djecu do 14 godina. Prema podacima HZZO-a, od 31. prosinca 2018. godine, imali smo 4.146.450 zdravstvenih osiguranika, a toliko stranaca koji žive i rade u Hrvatskoj, stranih umirovljenika i onih s dozvolom privremenog i trajnog boravka zasigurno nemamo da bi se objasnili navedeni podaci, piše Večernji list.

Facebook Komentari