Burno Otvoreno HRT-a o povijesti u školama, Nazor: Kada govorite o Vukovaru, mora odmah asocijacija biti na Novu Bilu i Hrvate u središnjoj Bosni

Zašto reforma nastave povijesti izaziva svađe u javnosti? Relativizira li se njome holokaust? Je li učenje o važnim temama poput srednjovjekovne hrvatske povijesti ili Domovinskog rata ostavljeno na izbor nastavnicima?

U emisiji Otvoreno su na ta pitanja pokušali odgovoriti Marijana Marinović – koordinatorica Stručne radne skupine za povijest, Neven Budak – bivši član Stručne radne skupine za povijest, Mladen Ančić – povjesničar, Filozofski fakultet u Zadru, Goran Hutinec – povjesničar, Filozofski fakultet u Zagrebu, Ante Nazor – ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Koordinatorica Marijana Marinović rekla je da su bili jako iznenađeni doradom koju su morali raditi, kaže da se u javnosti jako malo priča, a puno manipulira.

– Skupina za povijest je morala uskladiti dokument s jedinstvenom metodologijom, a zatim i pročitati primjedbe i prijedlog iz javnog savjetovanja. Potom je trebalo vidjeti koje su primjedbe i prijedlozi opravdani i što bi trebalo ugraditi.

Potom je komentirala navode “da su relativizirali Holokaust”, navodima da se on dogodio “u ratu te u poraću”. Marinović se brani.

– To je stigma koja se baca na neistomišljenike, konkurenciju i protivnike. To je nešto što je praksa u Hrvatskoj od 90-tih godina naovamo i to u visokim političkim krugovima. Podsjećam da se sjete političara 90-tih koji su stigmatizirali protivnike nazivom “komunjare” pa su im kopali po dosjeima, doktoratima… Ovdje se ne radi o znanstveno radu već “uputnik” kako će učitelji i nastavnici podučavati. Tu nema falsifikata. U službenom dokumentu toga nema.

Neven Budak, bivši član Stručne radne skupine za povijest, pak tvrdi da je bilo napisano “Holokaust u ratu i poraću”.

– Bilo je nekoliko inačica. Skupina je radila u nerazumno bešćutnom znanstvenom roku. Oni su u dva-tri tjedna trebali doraditi ono što su neki radili dvije ili tri godine. U toj brzini i žurbi ERS je objavila inačicu koja je ispravljena, i prava je verzija poslana ministrici. Jasno piše “Holokaust, žrtve rata i poraća u Europi i svijetu”, tvrdi Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Budak kaže pak da postoji niz prigovora na prijedlog. Prigovora tehničke i druge prirode.

– Sukladno volji i želji profesora i dan danas svi rade. Primjerice jedna je profesorica stavila jedan sat posvećen Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu, potom je jedan sat posvetila Bleiburgu. Ne vidim po kojem je nastavnom planu to sada moguće, ali ljudi tako rade.

– Mi iz ovih materijala nemamo pojma što će učenici trebati znati, što će trebati savladiti. Učitelji i nastavnici, kao i profesori žale se i za druge predmete da je u materijalima navedena samo “razina uspjeha dobar”. Vrlo dobra i izvrsna razina pojavljuju se u metodičkom priručniku, koji nije napisan, kaže povjesničar Goran Hutinec, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Povjesničar Mladen Ančić s Filozofskog fakulteta u Zadru, napao je Nevena Budaka govoreći da je privatizirao prijašnju reformu. Također istaknuo je da “njihov dokument nije bio popravljiv” pa se zato pristupilo izradi novog.

– Ne možete očekivati da djeca u osnovnoj školi dobivaju tekstove iz srednjeg vijeka i da ih čitaju. Morate napraviti program da se nešto uči, a ne da se ljudi igraju i istražuju. Ovaj sadašnji dokument je popravljiv, mi smo sjeli i dali ideju što bi se dalo napraviti. No to ne znači da je to “jedina mudrost”.

– Ja sam presretan da smo u ovom kurikulu obuhvatili i nacionalnu sredinu. Kada govorite o Vukovaru, mora odmah asocijacija biti na Novu Bilu i Hrvate u središnjoj Bosni. Ona prva inačica je bezlična, smatra Ante Nazor.

U studiju je potom došlo do povišenih tonova i tenzija, a nakon što je povjesničar Hutinec javno prozvao koordinatoricu Marinović zbog relativizacije Holokausta navodeći objave u Narodnim novinama u kojima se on navodno ne spominje.

– U jednoj državi koja želi provesti reformu, nećete imenovati skupinu te da doradi materijali koji su došli nakon javne rasprave. Potom se ta radna skupina promjeni i radi nova. Mislim da ovdje nema ideoloških prijepora oko sadržaja veće je problem ovdje tko je radio, zaključio je Neven Budak.

Postavljeno je i pitanje zarade na izradi kurikuluma. Govorka se da se po jednom plaća i po 120 tisuća kuna. Neven Budak kaže da mu je jedino plaćen jedan honorar za tekst koji je napisao za metodički priručnik. Radi se o tri tisuće kuna.

– Plaćaju se putni troškovi nastavnika, tu su udžbenici, materijalno opremanje škola, plaćeni su oni koji dolaze pa se plaća smještaj – iznio je podatke za kraj Goran Hutinec.

Emisija je OVDJE

Facebook Komentari