U Muenchenu je počela Međunarodna konferencija o sigurnosti, na kojoj će se govoriti o krizama, sukobima te vojno i sigurnosnoj politici. Na konferenciji sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Susret Plenković – Stoltenberg
Uoči otvorenja same konferencije Andrej Plenković sudjeluje na forumu Kršćanske socijalne unije, pod nazivom “Svijet u neredu – zašto su važni transatlantski odnosi?”, a na kojem će i održati govor.
To će ujedno biti jedna od glavnih tema na samoj Konferenciji na kojoj će biti 600-tinjak stručnjaka, predstavnika međunarodnih organizacija. U Muenchen dolazi i 35 šefova država ili vlada te više od stotinu ministara vanjskih poslova i obrane. Dolazi i američko veleposlanstvo predvođeno potpredsjednikom Mikeom Penceom, a tu su i ministri vanjskih poslova Rusije te Irana.
Teme na konferenciji su, među ostalim kriza međunarodnog liberalnog poretka te nova utrka u naoružanju između SAD-a i Rusije nakon povlačenja iz Sporazuma o nuklearnom oružju. Tu je i pitanje sigurnosti nakon Brexita.
Na marginama konferencije premijer Plenković održat će niz bilateralnih susreta, a već ovoga petka susrest će se s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Konferencija u Muenchenu je ujedno i veliki sigurnosni izazov te sve osigurava više od tri tisuće policajaca.
Europa vezana uz Rusiju
Što se tiče pitanja Europske unije, nije jasno ima li ona zajedničku sigurnosnu politiku.
– EU nema zajedničku sigurnosnu politiku, ona se još uvijek zasniva kroz politiku NATO-a. Ova pitanja, poput migracija i sigurnosti granica, previše se ne tiču drugih članica NATO-a te se EU zapravo našla na brisanom prostoru. Istovremeno Donald Trump prigovara većini europskih država “da nikako da dostignu dva posto BDP-a te da će oni smanjiti svoj budžet u tom smislu. SAD također koristi Europu kao štit prema Rusiji”, a vezano uz ulaganja u vojsku i vojnu industriju, istaknuo je, prilikom gostovanja u Studiju 4, stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.
Europa nije jedinstvena, neke zemlje izrazito surađuju s Rusijom, vezano uz opskrbu energentima, do dok se s druge strane neke baltičke zemlje jako boje suradnje s Moskvom te podržavaju suradnju s NATO-om i SAD-om.
– Europi je puno manje u interesu da ima bilo kakve sukobe s Rusijom, nego što je to SAD-u. Puno je više vezana u gospodarskom, tranzicijskom i svakom drugom smislu. Da dođe do nekog sukoba, Europa će biti prva na udaru. Imate pomiješane stvari. Vjernost prema NATO-u i SAD-u koja traje 50 godina, a s druge strane tu su vlastiti interesi Europe te svake nacionalne države.
Što bi bilo da pet ili deset mudžahedina dođu u Primorje ili Dalmaciju?
Na primjeru nedavnog slučaja u BiH, kada je bivši mudžahedin doveo u pitanje sigurnost cijele države, jasno je da je sigurnost vrlo krhka.
– Jedan čovjek je izazvao velike probleme u susjednoj državi. Zamislite situaciju da se složi skupina od pet ili deset takvih ljudi i da se prebace van granica BiH te se prebace u Primorje ili Dalmaciju. To bi ozbiljno narušilo sigurnost. Međutim, za sada nema takvih događaja i za sada nema informacija da bi na takav način Hrvatska mogla biti ugrožena.
Željko Cvrtila za kraj ističe da bi Hrvatska trebala puno čvršće štititi svoje granice, tehničkim i fizičkim preprekama.
– Trebalo je pokriti barem kritične točke gdje se kreću ilegalni migranti jer teško je očekivati da se može pokriti cijela granica od 1300 kilometara, zaključuje stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila, piše HRT.
