S tržišta je povučeno 12 tona mesa za kebab distribuiranog u Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj. Ministarstvo zdravstva potvrdilo je da je pronađeno sporno meso te da je uklonjeno iz tri hrvatska ugostiteljska objekta. U mesu su otkrivene salmonela i Ešerihija. Meso je pristiglo iz Poljske ali, tvrdi Ministarstvo, ne iz klaonice koja se nedavno našla u središtu skandala jer je izvozila meso bolesnih krava.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanje što jedemo i kakva hrana dolazi do hrvatskih kupaca. Zašto uvozimo meso loše kvalitete a domaća proizvodnja se iz godine u godinu smanjuje? O tome su u emisiji Studio 4 govorili proizvođač Zvonimir Širjan, Goran Jančo, predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja i dr.sc. Darja Sokolić, predstojnica Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Širjan je izjavio da je situacija za proizvođače vrlo komplicirana. Imaju, kaže jako slab pristup hrvatskom tržištu, tek jedna- dvije klaonice otkupljuju hrvatsku junad i nekoliko manjih mesara.
– Strani trgovački lanci nemaju nikakve obaveze da kupuju hrvatsko meso, a naše domaće meso ima puno prednosti – proizvedeno je na par kilometara, svakodnevno se kontrolira na farmama, u transportu, u klaonicama, nakon klanja…sve kontrole koje postoje u Hrvatskoj su prisutne kod nas – kaže.
S njim se je složio i Goran Jančo. Kaže da imamo toliko kontrola i provjera da su proizvođači jako opterećeni. Objasnio je da je uvoz neophodan jer imamo vrlu nisku samodostatnost – proizvodimo oko 40 posto od količine svinjetine koje u prosjeku trošimo pa razlika se mora nadoknaditi.
– Imali smo dva stresna razdoblja – izlazak od bivše države i rat i nismo napravili tranziciju s odgovarajućom strategijom – smatra Jančo.
Na pitanje kakva je kvaliteta hrane koju jedemo, Darja Sokolić, predstojnica Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu je objasnila da s jedne strane imamo percepciju građana, a s druge realne pokazatelje o tome kakva je situacija po pitanju sigurnosti hrane i da su te dvije relacije u velikom raskoraku.
– Ministarstvo je uspostavilo transparentan sustav sigurnosti hrane – to znači da se objavljuje svaka pronađena salmonela i svaki kontaminant o hrani i o tome se obavješćuje javnost. Vjerujemo da je upravo ova transparentnost dovela do toga da potrošači misle kako je toga sve više, no brojke to ne potvrđuju, dapače, imamo trend opadanja – objasnila je.
Goran Jančo je izjavio da je vrlo teško biti konkurentan s uvoznicima jer s europskim kolegama nemaju, kako je rekao istu tržišnu utakmicu. Mi smo se zaduživali po vrlo nepovoljnim kamatnim stopama, kaže, dok njihovi farmeri imaju puno povoljnosti i puno manje troškova na farmama.
– Ako danas hoćete napraviti farmu, treba vam pola milijuna kuna prije prve lopate, onda tek dolaze administrativni problemi. Da u Slavoniji krenete graditi ili povećavati proizvodnju, treba vam 4 godine da bi izgradili farmu – 4 godine od ideje do prve lopate – uvjerava Jančo.
Širjan se osvrnuo i na cijenu uvoznog mesa. Smatra da niska cijena govori o tome da je kvaliteta puno slabija, čak i sumnjivija.
– Trgovci zarađuju nepošteno na našim potrošačima. Pozivam državu da vidi kako meso može koštati jeftinije ako imamo Introstat gdje su navedene cijene žive stoke. Kako uvozno meso može doći do nas s nižom cijenom a kod nas je cijena rada i prerade skoro zanemariva – pita Širjan.
Sokolović je naglasila da samo 10 posto naših potrošača čita deklaracije.
– Deklaracije su tu zbog potrošača – da ih čitaju, da se upoznaju i da mogu odabrati proizvod, pa pozivam potrošače da čitaju te deklaracije i ako sumnjaju da nešto nije u redu, slobodno to prijave nadležnoj inspekciji – apelirala je.
