Hoće li se nezaposleni, ako im država osigura prihod bez ikakvih kriterija i bez obzira na to jesu li posao našli ili nisu, više zapošljavati? Neki tako misle jer ti nezaposleni neće izgubiti povlastice jednom kada nađu posao.
Veliki finski eksperiment čiji su rezultati objavljeni jučer signalizira da – neće! Istraživanje u koje su nade polagali brojni ekonomisti i političari na zapadu pokazalo je da će nezaposleni koji dobivaju novac biti sretniji i zdraviji, ali neće naći posao lakše od onih koji su bez posla, ali nisu dobili taj novac. No, istraživači su rekli da se ne mogu izvući čvrsti zaključci iz studije, a ta će se tema sljedećih godina itekako nastaviti istraživati, piše Večernji.
Finska je prva zemlja koja je uspostavila sustav osnovnog dohotka za nezaposlene. Odabrala je slučajnim uzorkom dvije tisuće nezaposlenih ljudi, starih između 25 i 58 godina, i u sklopu eksperimenta davala im 560 eura mjesečno dvije godine, bez obzira na to jesu li u međuvremenu našli posao ili nisu. Oni kojima je novac dan proveli su otprilike pola dana godišnje više na radnome mjestu od kontrolne skupine koja nije dobila nikakvu državnu pomoć, što je vrlo mala razlika.
No, oni koji su dobili taj osnovni dohodak doživljavali su manje stresa, mogli su se lakše koncentrirati te su imali manje zdravstvenih problema od kontrolne skupine koja nije dobila pomoć. Uz to su imali i više povjerenja u svoju budućnost i vjere da utječu na svoj društveni status, pokazala je studija. Zagovornici mjere govorili su da će to ohrabriti ljude da pokrenu svoj posao jer znaju da će imati prihod.
Neki govore da će takav osnovni dohodak smanjiti papirologiju, treći koji zagovaraju tu mjeru pak kažu da će to redistribuirati bogatstvo. Protivnici pak tvrde da će davanje plaće bez ikakvih kriterija jednostavno smanjiti motivaciju ljudi da rade. Rasprava o davanju novca siromašnima bez pitanja ili kriterija vrlo je stara i privukla je zagovornike i na ljevici i na desnici. U 21. stoljeću je zbog automatizacije i starenja rasprava možda aktualnija nego ikada u povijesti. Finski je pokus istraživačima otkrio i važne rezultate.
– Očekivao sam da će eksperiment osnovnog dohotka imati veći pozitivan učinak na zapošljavanje jer je povećan poticaj ljudima da rade – rekao je ekonomist Olli Karkkainen.
S druge strane, finski ministar socijalne skrbi i zdravstva Pirkko Mattila rekao je, iako će rezultati istraživanja biti korisni, da se model kakav je uspostavljen u eksperimentu vjerojatno neće koristiti kao javna politika. Prema nekim istraživanjima, nacionalni plan minimalnog dohotka povećao bi 5% finski deficit kad bi bio usvojen.
Sličnu mjeru već je pokrenula talijanska populistička vlada, koja će uskoro najsiromašnijim građanima početi isplaćivati socijalnu pomoć do 780 eura po osobi. Neke se druge europske zemlje također spremaju uvesti na mala vrata slične preporuke, ali rezultate iz Finske svi će morati dobro proučiti, piše Večernji.
