Glavna Plenkovićeva cenzorica o zakonskim promjenama; Smatra da bi se političari trebali manje sporiti s medijima, a osuđuje i Živi zid

Ad

u Intervjuu tjedna Media servisa novinarka Andrea Barać s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek razgovarala je o tome kako spriječiti govor mržnje i širenje lažnih vijesti, a da se ne uvede cenzura i ne ugrozi sloboda govora, o verbalnim napadima i tužbama novinara i urednika, uvođenju Vijeća za medije, kao i 2. Hrvatskom radijskom forumu i medijskoj strategiji RH.

Širenje govora mržnje, poput pozivanja na napade ili terorizam, posebno na društvenim mrežama, problem je koji Ministarstvo kulture želi riješiti, no postavlja se pitanje kako to regulirati a da ne otvorimo vrata cenzuri. Ministrica Obuljen Koržinek kaže – najveći je problem što takve platforme često ne otkrivaju ili nemaju podatak tko je počino to kazneno djelo. ”Zakon je jasan, takve radnje treba sankcionirati”, tvrdi ministrica i smatra da je nužno…

“… prebaciti odgovornost na one koji upravljaju tim platformama, koji korištenjem tih sadržaja ostvaruju iznimne profite, kako bi imali odgovornost za ono što se dijeli u javnom prostoru. Nema tu jednostavnih rješenja, ali mislim da je pogrešno govoriti o cenzuri. Cenzura nije dopuštena. Ustavom je zajamčeno da svatko ima pravo na slobodu izražavanja.”

Osvrnula se na posljednji primjer – stranka Živi zid putem Facebooka napala je novinarku Jutarnjeg lista Željku Godeč nakon što je objavila tekst “Sve financijske rupe u Živom zidu”, što je oštro osudilo i Hrvatsko novinarsko društvo.

“U demokratskoj državi nije prihvatljiv nijedan oblik pritiska na novinare i medije koji rade svoj posao, kao ni kada se netko na takav način ide obračunavati s novinarom, a ne iznosi protuargumente. Nije dobro ni kad se poseže za tužbama protiv novinara i medija”, smatra Obuljen Koržinek.

Predložila je osnivanje Vijeća za medije koje bi se bavilo napadima na novinare, a, vjeruje, smanjilo bi i broj tužbi.

“U tom vijeću sjedili bi vrhunski novinari ili medijski stručnjaci koji bi određenim propisanim sankcijama mogli upozoravati na loše prakse. Time bi se smanjio pritisak i na sudove”, rekla je ministrica.

Na pitanje što je s novinarima koji iznesu istinitu priču potkrijepljenu činjenicama i zarade tužbu za povredu ugleda i časti, ministrica kaže da takva vrsta pritiska ne bi smjela postojati.

“Osobno nikad ne bih posegnula za tužbom protiv nekog medija ili novinara, bez obzira na to što sam i sama u ove dvije godine doživjela neutemeljene napade. Mislim da bi se svi, pogotovo političari, trebali suzdržavati od podizanja tužbi”, tvrdi ministrica kulture.

Naglasila je da je razgovarala s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem i da će uskoro dobiti detaljnu analizu broja takvog tipa tužbi.

“Preliminarni podaci ne pokazuju da se broj tužbi znatno povećava”, naglašava ministrica.

Sljedeći problem kojemu je rat objavila Europska unija, a time i Hrvatska, jest širenje lažnih vijesti. Ovaj put na primjeru objave lažnih fotografija ministra Tomislava Tolušića, ministrica je upozorila da se radi o opasnom fenomenu. Ipak, nije htjela odgovoriti na tezu da je sve došlo iz Vladine kuhinje, kao ni na pitanje kako je moguće da je izvješće SOA-e prije došlo do medija nego do DORH-a.

“Da su te fotografije objavljene u obliku u kojem su bile namijenjene za medije, to bi moglo ući u sferu difamacija, dezinformacija ili lažnih vijesti. Takve stvari nikad ne komentiram, niti itko od nas zna tko je to prvi dobio ili trebao dobiti”, tvrdi ministrica.

Upozorava i da nije sve što je neistinito ujedno i dezinformacija: “Neke lažne vijesti nemaju tu težinu da bi se njima bavila država, kao kad se dezinformacijama želi poljuljati demokracija, ugroziti javno zdravlje ili promovirati terorizam.”

“Posljednjih tjedana bilo je dosta govora o Akcijskom planu koji je donijela Europska komisija, u kojem se rad stranaka i politička arena isključuju iz prostora dezinformacija jer tu se često i retorički poseže za nekim tvrdnjama koje nisu nužno istinite, ali ne ulaze u kvalifikaciju dezinformacija”, izjavila je Obuljen Koržinek.

I za suzbijanje tzv. fake news, ponavlja, najvažnija je suradnja s onima koji upravljaju platformama kojima se one najbrže šire – društvenim mrežama, a građane je nužno medijski opismeniti.

“Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj 47 posto građana misli da su dnevno izloženi dezinformacijama ili lažnim vijestima. Vidi se i kome vjeruju. Kad gledate europski prosjek, građani najviše vjeruju radiju, televiziji, ostalim medijima i dosta iza toga dolaze elektroničke publikacije te na kraju društvene mreže”, istaknula je ministrica.

Umjesto izmjena i dopuna, krenulo se u izradu novog Zakona o elektroničkim medijima, koji će, tvrdi ministrica, pridonijeti lakšem poslovanju radijskih nakladnika u Hrvatskoj.

“Ići ćemo prema jednom liberalnijem načinu tretmana programskih osnova i obaveza koje se nameću kroz programske osnove. Drugačije ćemo definirati koncentraciju vlasništva kako bi se obuhvatili svi novi mediji i novi servisi. Bit će određenih promjena u načinu upravljanja i distribuciji sredstava iz Fonda za pluralizam medija”, nabrojila je ministrica.

Ministrica će na Svjetski dan radija, 13. veljače, sudjelovati na 2. Hrvatskom radijskom forumu na temu medijske strategije Republike Hrvatske.

“Na tom forumu iznijet ćemo osnovne smjernice medijske politike, nakon toga očekujem da ćemo u javnoj raspravi definirati i preporuke. Sam dokument želi na jedan strateški načinm i dovoljno širok da se mogu uklopiti svi dionici, postaviti neke osnovne prioritete za razvoj medija u sljedećem razdoblju”, izjavila je Obuljen Koržinek.

Dodala je da će se u tom dokumentu pozicionirati prema svim medijima.

Podsjetimo, nakon ove sinkronizacije ministrice, hrvatski komičar Željko Pervan ostao je slučajno bez ugovora o suradnji s medijskom kućom s kojom je do tada radio:

VIDEO Ministrica kulture Nina Obuljen objašnjava postoje li zapravo duhovi, vilenjaci i mitska bića

Facebook Komentari