Planiraju li zakonodavci pod egidom zaštite od lažnih vijesti uvesti cenzuru

Ministri vanjskih poslova država članica EU-a raspravljali su u Bruxellesu o akcijskom planu za borbu protiv dezinformiranja, što s obzirom na predstojeće europske izbore predstavlja jedan od većih izazova.

Hrvatska vlada priprema akcijski plan borbe protiv lažnih vijesti na krilima Europske komisije koja u ožujku pokreće platformu za alarmiranje o lažnim vijestima koje ruše povjerenje građana u institucije. Tako čak 47 posto građana Hrvatske smatra da se svaki dan susreću s lažnim vijestima. To je čak deset posto više od prosjeka Europske unije.

U Studiju 4 problem lažnih vijesti komentirala je Sanja Despot iz Faktografa.

“Lažne su vijesti vrlo širok pojam, ali bi ih ugrubo mogli podijeliti na dva dijela – lažne tvrdnje koje možemo slušati s raznih strana (političari, vlada, opozicija…) te potpuno izmišljene vijesti o događajima koji se nikada nisu dogodili ili se stavljaju iz konteksta u kojima su se stvarno dogodili u drugi kontekst kako bi se postigli neki ciljevi, bilo politički, bilo ekonomski. U posljednje vrijeme svjedočili smo pričama o migrantima i o kriminalu koji provode, navodno, u zapadnoj Europi, objašnjava Despot.

Kaže da je lažne vijesti teško prepoznati. “Jedan krug medijski obrazovanih ljudi, novinari, može odvojiti lažne od pravih vijest, ali oni kojima to nije posao prilično teško u tome uspijevaju. Poseban su problem mladi jer se dobar dio njih primarno informira preko društvenih mreža i ne znaju koji su mediji relevantni i pouzdani pa uzimaju zdravo za gotovo ono što pročitaju na društvenim mrežama, ističe.

Europska komisija je najavila kako u ožujku pokreće platformu za alarmiranje o lažnim vijestima. Despot ističe da osim te platforme u akcijskom planu EK postoji još niz drugih mehanizama za jačanje pravog istraživačkog novinarstva i jačanje medija koji se bave “fact checkingom”, odnosno procjenom istinitosti tvrdnji i raskrinkavanjem lažnih vijesti.

Na pitanje voditelja može li se pod tom egidom provesti i kontrola medija, Despot je rekla da sve ovisi o tome što zakonodavci planiraju.

“Ja ne znam što je u hrvatskom akcijskom planu, postoji samo akcijski plan Europske komisije. Do sada smo iz Ministarstva vanjskih poslova i od ministrice kulture čuli neke naznake, ali ništa konkretno. I te naznake proizlaze iz tog plana EK jer smo mi obavezni nešto raditi po tom pitanju, ali ja ne vidim da smo mi išta konkretizirali. Ne zna se tko će biti kontaktna točka za taj plan uzbunjivanja, ne zna se što Vlada planira učiniti kad je riječ o jačanju neovisnog istraživačkog novinarstva. Dakle mi tek čekamo da vidimo hoćemo li i kako ćemo stići nešto napraviti prije europskih izbora, kaže Despot.

Lažne vijesti često se vežu uz populističke pokrete koji bujaju u Europi. Despot smatra da je to osnovni strah – što će biti s Europom u budućnosti i kako će izgledati Europski parlament nakon idućih izbora.

“Kod nas je Živi zid dobar primjer populističke stranke. Njihov Pernar djeluje u naletima, mjesecima se bavi migrantima, a onda prijeđe na medicinske teme i uči ljude kako liječiti depresiju te da se teške bolesti liječe vitaminom C što je vrlo opasno s obzirom na njegovu sljedbu. No treba naglasiti da to nikako ne ostaje samo na razini stranaka koje imaju populističke korijene, već se to može pronaći i kod ozbiljnih oporbenih stranaka, ali i vladajućih”, objašnjava.

“U RH se vrlo slabo nazire crta između ozbiljnih i tzv. šarenih medija, tako da je ljudima teško razabrati što su prave, a što lažne vijesti. Ankete pokazuju kako građani najmanje vjeruju internetskim portalima, što nije neobično, tvrdi Despot, jer internetski portal može pokrenuti bilo tko i bilo kada. Razlika je u tome ima li neki portal impresum i uredništvo ili nema, dodaje.

Europa u svom akcijskom planu planira novac za jačanje medijske pismenost, a pokušava se osigurati i bolja suradnja s velikim kućama poput Googlea i Facebooka da više surađuju s kredibilnim medijskim kućama i da zajedno krenu u borbu protiv lažnih vijesti, ističe.

Facebook Komentari