Nakon što ga je prozvala Pejčinović-Burić oko Srbije i pregovora s EU, javio se MOST-ov Ante Šprlje: Izjavila je neistinu (laže)

Nakon prozivke ministrice Marije Pejčinović Burić da nije ništa napravio po pitanju blokade Srbije u predpristupnim pregovorima Sebije s EU, javio se bivši MOST-ov ministar pravosuđa Ante Šprlje.

“U svjetlu raznoraznih prepucavanja, za koja me inače nije briga, ministrica vanjskih poslova Burić je nažalost izjavila neistinu koja se direktno tiče mene, a u kojoj izjavi izričito navodi da sam ja imao ključni ulogu u otvaranju poglavlja 23. i 24. u pristupnom procesu Srbije ka EU. Ne želeći politizirati, niti me zanimaju politička prepucavanja, ipak moram reagirati na izrečenu neistinu. Niti sam imao ključnu ulogu u tome, niti sam bio za otvaranje Poglavlja bez prethodnih ispunjenja uvjeta, niti je tada Ministarstvo vanjskih poslova pitalo za suglasnost, niti nam je javilo da su otvorili Poglavlja. Razlozi našeg neslaganja su bili jasne pravne prirode.

Evo i dokaza – Priopćenje Ministarstva pravosuđa 16.07.2016., napisao je Šprlje na svom fb-u.

Mišljenje Ministarstva pravosuđa na Nacrte zajedničkog stajališta EU za poglavlje 23. i 24. pregovora s Republikom Srbijom

Ministarstvo pravosuđa nikada nije dobilo povratnu informaciju o eventualnom prihvaćanju ili neprihvaćanju primjedbi Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske od strane Europske komisije

Na Nacrte zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 23. i 24. pregovora s Republikom Srbijom, kao i Nacrte pregovaračkih stajališta Republike Srbije, čvrsti stav Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske je da svi kandidati za članstvo u Europskoj uniji, uključujući i Republiku Srbiju moraju ispuniti kriterije koji osiguravaju stabilne demokratske institucije i jamče punu zaštitu ljudskih prava, vladavinu zakona i poštivanje prava manjina. U tom smislu, a polazeći od našeg pregovaračkog iskustva, Ministarstvo pravosuđa smatra kako je u svakoj fazi samog procesa potrebno u najvećoj mogućoj mjeri upozoravati i inzistirati na uklanjanju nedostataka koji dovode u pitanje navedene kriterije.

Pri tome je potrebno imati na umu i metodologiju pregovora te činjenicu da zemlje pristupnice nakon ispunjavanja tzvr. interim mjerila, moraju ispuniti i mjerila za zatvaranje poglavlja, što otvara prostor za daljnje intervencije država članica, ako su iste još potrebne.

Iako je navedeno svojevrsni jamac da pojedini hrvatski zahtjevi mogu biti uvaženi i u kasnijoj fazi pregovora, Ministarstvo pravosuđa je mišljenja da mjerila i ocjene iz Nacrta zajedničkog stajališta za otvaranje poglavlja u pravilu trebaju biti takvi da, u pogledu njihovog značenja, ne ostavljaju prostor za različite interpretacije ili nejasnoće. Ovdje se u prvom redu misli na ona mjerila ili ocjene EU koje se odnose na pitanja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Na medijske napise prema kojima srbijanski dužnosnici izjavljuju kako nemaju namjeru ukinuti Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, a voditelj Tužilaštva Srbije za ratne zločine najavljuje nove optužnice za hrvatske državljane Ministarstvo pravosuđa izražava nezadovoljstvo i zabrinutost zbog izjava koje dolaze iz Republike Srbije.

Takve izjave jasno ukazuju na nespremnost Srbije na ukidanje spornih odredaba Zakona o kvazi univerzalnoj nadležnosti, iz čega proizlazi kako Republika Hrvatska i Republika Srbija na različiti način interpretiraju formulaciju iz Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlje 23.

Na mogućnost takvog problema Ministarstvo pravosuđa je pravovremeno upozorilo i s ciljem sprječavanja različitih tumačenja dalo konkretan prijedlog dopune Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlje 23.:

– mjerila i ocjene iz Nacrta zajedničkog stajališta za otvaranje poglavlja u pravilu trebaju biti takvi da, u pogledu njihovog značenja, ne ostavljaju prostor za različite interpretacije ili nejasnoće. U tom kontekstu, a vezano za tzv. kvazi-univerzalnu nadležnost i Nacrt zajedničkog stajališta EU-a za poglavlje 23. naglašeno je kako izričaj na stranici 10. Nacrta treba pojačati na način da se u odlomak koji govori o sukobu nadležnosti jasno naznači kako se radi o sukobu nadležnosti koji može proizaći iz primjene Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.

– viši stupanj jasnoće potreban je jer ova obveza nije ušla u sama mjerila

Na problem Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Ministarstvo pravosuđa ukazalo je i u okviru očitovanja na Nacrt zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 24.:

– naglašena je važnost načela uzajamnog povjerenja među državama članicama, odnosno stav Ministarstva pravosuđa je kako se člankom 3. srbijanskog Zakona u bitnome krši načelo uzajamnog povjerenja jer se osporava/dovodi u pitanje kvaliteta pravosuđa i učinkovito vođenje kaznenih postupaka u državama članicama Europske unije.

Ministarstvo pravosuđa nikada nije dobilo povratnu informaciju o eventualnom prihvaćanju ili neprihvaćanju primjedbi Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske od strane EK, odnosno Ministarstvo pravosuđa nikada nije dobilo uvid u konačni tekst Zajedničkog stajališta EU-a za poglavlja 23. i 24. pregovora s Republikom Srbijom.

Bivša savjetnica Srbije objasnila da Most zapravo nema pojma, uz to, mogli su, a nisu zaustavili Srbiju

Facebook Komentari