Blokirani: Češka demokracija „pod prijetnjom“ dužničke krize – paralela s Hrvatskom, Istočne zemlje ex komunizma

“Uništena dugovima iz neuspjelog posla, Renatine se ruke tresu dok nam priča o financijskoj bijedi koja ju je natjerala da razmišlja o samoubojstvu i o strahu za svoje stare roditelje koje maltretiraju utjerivači dugova.

“Toliko sam se bojala jer dolaze i u kuću mojih roditelja”, reče ona, prikazujući scenarij noćne more kako su okrutni utjerivači postupali.

DRŽAVA NAS KRIMINALIZIRA

“Ako ste ovdje dužnik, država vas kriminalizira, gore nego ako ste vi pravi kriminalac. Čak i ubojica može biti ranije pušten na osnovi dobrog ponašanja. Nisam nikoga ubila ili nikoga ozlijedila, nisam htjela da se moj posao sruši – i sad neću biti slobodna do kraja života. “

Renatino mučno iskustvo odražava sudbine stotine tisuća ljudi u Češkoj, rast osobne dužničke krize koja potkopava jednu od najvećih ekonomija u Europi tako što tjera radnike u sivu ekonomiju kako bi izbjegli agresivne utjerivače dugova.

ZAKONODAVNI PRISTUP

Češki zastupnici, će ovaj mjesec nakon pritiska javnosti, nalaze pred pritiskom usvajanja hitnog zakonodavstva koje bi moglo pružiti put za izlaz ogromne vojske dužnika u zemlji, iz dužničke krize.

Oni će ovog mjeseca glasovati o radikalnom novom prijedlogu zakona o stečaju, nakon što je češki senat odbacio raniji prijedlog kao preslab da bi se uhvatio u koštac s krizom za koju kritičari kažu da je ostavila snažan trag razorenih života i razbijenih brakova.

Renata, 54, je tipičan primjer.
Opisala je kako je izgubila svoj dom i imovinu nakon što je mala obiteljska građevinska tvrtka propala nakon globalne financijske 2008. , kako život rastavljene majke 5-godišnje djevojčice izgleda kad se mora dnevno sudarati s računima koje ne može platiti, a Češka dopušta agencijama za zaduživanje da joj oduzmu dom i imovinu.

UNIŠTENI ŽIVOTI

“To mi je uništilo život”, rekla nam je sjedeći u kafiću u industrijskom gradu Kladno, 18 milja sjeverozapadno od Praga. – Beznadno je. Nema svjetla na kraju tunela. Željela bih vratiti dio duga, ali nemam novca ni imovine. I moram se brinuti za svoju kćer.”

Renata duguje oko 7 milijuna čeških kruna (245.000 funti) prema izračunu 34 odvojene obavijesti o naplati duga (ovrhe) koje su podnijele različite privatne sudski izvršitelji (agencije za utjerivanje dugova), od kojih su neke u više navrata uznemiravale i njezine roditelje za novac.

JEDAN OD NAJSTROŽIH ZAKONA ( ex komunističke zemlje i tranzicija?)

Stručnjaci tvrde da je njezine probleme uzrokovao jedan od najstrožih europskih zakona o nesolventnosti, koji ograničava stečaj onih koji su u stanju dokazati da mogu platiti 30% svojih dugova – što je nemoguće s obzirom na njezine siromašne mjesečne prihode dok radi kao honorarni knjigovođa. Upravo taj zakon potiče zastupnike na reforme.

863.000 Čeha na 10 milijuna
300.000 Hrvata na 3 milijuna

Renata je samo jedan od 863.000 Čeha – od 10.6 milijuna stanovnika – koji se suočavaju s paralizirajućim zahtjevima nakon što su privatne agencije zamrznule njihove bankovne račune, a prihodi dužnika smanjeni u ime vjerovnika koji su odlučili provesti dugove bez obzira na nesposobnost plaćanja.

Oko 150.000 ljudi ima 10 ili više nepodmirenih dugova za iznose koje nikada ne mogu platiti.

OVRHE IZ PERIODA MALOLJETNOSTI

Mnogi se suočavaju s napuhanim kaznama jer nemaju valjane karte za javni prijevoz, prekršaj koji su napravili često dok su još bili djeca.

Oko 6.000 Čeha suočava se s dugovima od kazni iz maloljetništva, uglavnom zbog toga što su uhvaćeni na tramvajima ili vlakovima podzemne željeznice bez karte.

ŽIVOTI ČEHA OŠTEĆENI SUSTAVOM KAZNI

Kritičari kažu da su životi Čeha oštećeni kaznenim sustavom za naplatu duga koji u Zapadnoj Europi nema paralelu –

lokalna tijela za prijevoz i javna komunalna poduzeća koja prodaju male neplaćene dugove privatnim agencijama za prikupljanje dugova je u ogromnom povećanju.

To često dovodi do neumjerenih iznosa koji se množe na tisuće funti kada se dodaju sankcije za kasno plaćanje i naknade za odvjetnike i ovršitelje. Neki dužnici posuđuju novac kako bi otplatili zahtjeve i tako upadnu u sekundarni dug.

OD 2006. DO 2011 NISMO ZAPRIMILI OBAVIJEST

“Moja djevojka i ja smo bili kažnjeni s 800 kruna (28 funti) kada smo bili uhvaćeni na tramvaju bez karte 2006. godine”, rekao je Sam Kahakzad, 32, televizijski producent iz Praga. “Nismo imali novaca, tako da nisu mogli platiti na licu mjesta.
Do 2011. godine nismo čuli ništa o dugu, kad smo dobili pisma gdje od nas traže 28.000 kruna (977 funti) i upozorenje da ćemo biti kažnjeni s 10.000 kruna (349 £) ako ne platimo u roku od mjesec dana. Morala sam naći način kako platiti dvije isplate iz svoje plaće. ”

3,5 p GLAVNICA, 733 OVRHA

U drugom slučaju, dug koji je bio službeno zabilježen na samo 3,5 p za elektroenergetsku tvrtku Bohemia Energy porastao je izvršnim modelom na više od 733 £ nakon dodanih troškova.

Napuhivanje neplaćenih računa na račun dodanih naknada i kazna postalo je uobičajeno nakon reforme iz 2001. godine koja je uvela sustav privatnih sudskih izvršitelja, koji su prikupljali dugove koji su se počeli stvarati nakon kreditnog buma nastalog po padu komunističkog režima u bivšoj Čehoslovačkoj 1989. godine.

VEZA POLITIČARA S AGENCIJAMA

Iznos povrata duga se povećao.

No, borci protiv duga ukazuju na zlouporabe koje su uzrokovale konkurencija među 150 privatnih sudskih izvršitelja – od kojih su neki poznati po brutalnim ulascima u domove i oduzimanju imovine, što uključuje i dječje igračke – kao i bliskom odnosu utjerivača s političarima koji zatvaraju oči pred njihovim ekscesima.

Oni upozoravaju da rastuća zaduženost u Češkoj hrani nejednakost i socijalnu isključenost mnogih, a što ugrožava demokratske procese u zemlji nakon pada komunizma i pridruživanja EU.

„Iskustvo sa zaduživanjem i naplatom povezano je s nižim povjerenjem u institucije, nižim povjerenjem u demokraciju“, rekao je Daniel Prokop, sociolog sa Sveučilišta u Pragu. “Ti ljudi možda nisu autoritarni u smislu potpore Vladi Putinu, ali kažu da ljudima poput njih nije važno ima li demokracije ili nema, i upravo su ti ljudi, potom, postali birači ekstremnih stranaka. “

BLOKIRANI NE VJERUJU U DEMOKRACIJU

Jan Čulík, češki stručnjak za studije na Sveučilištu u Glasgowu, to je pitanje nazvao “jednim od glavnih čimbenika koji destabiliziraju zemlju”.

Rekao je: „Nije ni čudo što ljudi ne vjeruju demokratskom režimu i stoga glasuju za populiste i nove oligarhe.

Biste li glasovali za političare “demokratskog establišmenta” koji su vas osudili na trajno ropstvo duga? Pod komunizmom se ništa slično tome nije dogodilo. ”

ŽRTVENI JARCI ZA NOVE POPULISTE

U međuvremenu, dužnici postaju prikladni žrtveni jarci usred porasta populističkog raspoloženja.

Češki predsjednik Miloš Zeman, koji je bio premijer kada je donesen sadašnji zakon o povratu duga, opetovano ih je krivio za vlastitu nepriliku.

Radek Hábl, aktivista za ublažavanje krize dugova, sastavio je interaktivnu kartu koja pokazuje da su područja s najvišim razinama osobnog duga također pokazala najveću potporu biračima populističkih stranaka i to upravo Zemanu, koji je ponovno izabran na predsjedničkim izborima u siječnju prošle godine. ” A upravo Zeman je više puta izjavio da mrzi dužnike”, rekao je Hábl. ”

Tekst objavljen u “The Guardian”
Prijevod: Udruga Blokirani
IZVOR: Czech democracy ‘under threat’ from rising debt crisis by ROBERT TAIT

Facebook Komentari